BEČ, Neadekvatne reforme tokom proteklih 10 godina vuku unazad zemlje Zapadnog Balkana, a bez hrabrog podsticaja na nove reformske poteze, ne može se očekivati da će region privući dovoljno novih investicija, ocijenio je Međunarodni monetarni fond (MMF).
“Bez hrabrog podsticaja na nove reforme, zemlje Zapadnog Balkana ne mogu očekivati da će privući nivo dotoka novih ulaganja, potreban za finansiranje brzog i održivog rasta. Zato se izlažu riziku da će zapeti na nivoima dohotka manjim od trećine onog kod njihovih bogatijih evropskih susjeda”, navodi MMF u najnovijem izvještaju pod nazivom “Zapadni Balkan: 15 godina ekonomske tranzicije”.
U većini zemalja Zapadnog Balkana, kako piše, izostala je široka politička podrška dalekosežnim reformama, što je predstavljalo ključan element preobražaja novih država članica.
“Nameće se osjećaj da su reforme u regionu ostvarile premalo, a da su od rasta koristi imali samo malobrojni”, piše u ovom izveštaju.
Region, kako je navedeno, daleko zaostaje za novim državama članicama EU kada je riječ o strukturnom preobražaju, mada je proces pristupanja Uniji najjači katalizator reformi u novim članicama.
U nekim državama Zapadnog Balkana, navodi MMF, otpor privatnom vlasništvu značio je preživljavanje brojnih neefikasnih ili preduzeća u društvenom vlasništvu koja su nastavila da opterećuju javne finansije i raspodjelu resursa.
Pretjerana birokratija i korupcija i dalje opterećuju privredne aktivnosti, dok reforma korporativnog upravljanja i dalje ostaje neispunjeno obećanje.
MMF smatra da je za trajni rast od ključne važnosti očuvanje makroekonomske stabilnosti.
“Potrebno je očuvati dosadašnja postignuća, recimo nisku inflaciju. Zemlje koje su suočene s visokim fiskalnim deficitima i javnim dugom moraju hitno rješavati ta pitanja”, upozorava MMF.
Svuda u regionu potrebna su ulaganja u sektorima izloženim uvoznoj konkurenciji kako bi se osnažio izvoz i smanjio visok trgovinski deficit i deficit platnog bilansa.
Kako upozorava ova međunarodna finansijska institucija, i dalje postoje brojna neefikasna preduzeća u državnom ili društvenom vlasništvu koja je potrebno privatizovati.
Takođe, dodaju, ako se želi pogurati privatan sektor kao motor rasta, biće potrebno pozabaviti se problemima konkurentnosti, uključujući preveliku birokratiju te loše upravljanje; a potrebno je napustiti i nasljeđene prakse koje sprečavaju rast zapošljavanja i narušavaju ishode na tržištu rada.
MMF poručuje da bi se uz to hitno trebalo pozabaviti visokim udjelom nenaplativih zajmova kako bi ponovo porasla kreditna aktivnost, što bi olakšalo oporavak.
“Rješavanje pitanja velikog broja nenaplativih zajmova (NPL) je prioritet ako je namjera podržati privredni oporavak kreditima. Iako rizike finansijske stabilnosti ublažava solidan nivo kapitala i zaliha u bankarskom sektoru, pitanje NPL-ova, ako ostane neriješeno, nastaviće da usporava stvaranje profita i rast kreditiranja”, smatra MMF.
Da bi se ovaj problem riješio, potrebno je raditi na više strana – uključujući bolju naplatu kolaterala, bolji okvir za održanje trajnosti poslovanja i vansudsko restrukturiranje, te rješavanje uskih grla u preopterećenom sudskom sistemu.
Potrebno je udvostručiti reforme usmerene na jačanje nadzora i regulacije financijskih institucija. Od ključne važnosti je, smatra MMF, stvoriti okruženje koje će omogućiti razvoj nebankarskog finansiranja.
Razvoj nebankarskih finansijskih tržišta doprinijeo bi diversifikaciji izvora finansiranja, ocjena je ove organizacije. Tanjug
