VAŠINGTON, Po istraživanju, koje su proveli naučnici “Gallup Institute”, opšte zadovoljstvo životom i sreća na dnevnoj bazi zavise od veze između prihoda i blagostanja.
Istraživanje koje su proveli naučnici “Gallup Institute” kako bi izmjerili dvije vrste sreće – opšte zadovoljstvo životom i sreća na dnevnoj bazi nije ni malo utješno za zemlje Jugoistočne Evrope.
Od zemalja bivše Jugoslavije, najviše stanovnika Slovenije sebe smatra srećnim, i oni se nalaze na 38. mjestu svjetske liste srećnih ljudi.
Blagi porast ispitanika koji sebe smatraju srećnim zabilježen je u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Ove dvije države su u 2010. godini djelile 61. mjesto na listi, a ove godine Crna Gora je na 56. mjestu, a Hrvatska je napredovala na 59. mjesto liste.
.
Građani BiH srećniji samo od Makedonaca
Ljudi iz Bosne i Hercegovine i Makedonije su manje srećni ljudi nego u Srbiji. Tako se BiH nalazi na 99. mjestu a odmah iza njih su stanovnici Makedonije na 100. mjestu.
Po istraživanju, stanovnici Srbije su manje srećni nego prošle godine, i sada se nalaze na 96. mjesto dok su prošle godine bili na 91. mjestu liste ljudi koji se osjećaju srećnim. Takav silazni trend zabilježen je i u Rumuniji koja se sa 73. mjesta prošle godine pomjerila na 76. mjesto.
Naveće negativno pomjeranje u osećaju sreće utvrđeno je na Kosovu. Godine 2010. stanovnici Kosova nalazili su se na 54. mjestu liste, a ove godine su na 64. mjestu.
Međutim, bez obzira na kojem mjestu liste srećnih ljudi se koja država nalazi zajedničko im je da nijedna od zemalja bivše Jugoslavije nema ni trećinu stanovnika koja se smatra srećnom.
Najnesrećniji ljudi na svijetu su stanovnici afričke države Čad, gdje se samo jedan odsto ljudi smatra srećnim.
Po “Gallup Institute” istraživanjima pet najsrećnijih zemalja su Danska, Finska, Norveška, Švedska i Holandija.
Uz podatak da se ove zemlje nalaze u istom regionu i uživaju visok životni standard, istraživanje je utvrdilo da su njihove osnovne potrebe ispunjene na mnogo bolji način, nego u ostalim zemljama.
Naučnik “Gallupa” Jim Harter, koji je bio na čelu istraživanja objasnio je postoji čvrsta uzajamna veza između prihoda i blagostanja i ustvrdio da novac igra najveću ulogu u zadovoljstvu građana svih zemalja. B 92