BANJALUKA – Odluka gradskih vlasti u Banjaluci koja omogućava vlasnicima stambenih objekata do 200 kvadrata da dobiju besplatnu građevinsku dozvolu je uopšteno napisana, što otvora mogućnost brojnih zloupotreba. Osim što to može naštetiti gradskom budžetu postavlja se i pitanje ustavom zagarantovane ravnopravnost sa ostalim građanima koji su svoje dozvole uredno platili.
Besplatne dozvole inicirala je administracija gradonačelnika Draška Stanivukovića, a odobrila Skupština grada Banjaluka na jednom od posljednjih zasjedanja.
Stanivuković ovu mjeru predstavlja kao vid podrške koja treba građanima Banjaluke pomoći da riješe svoje stambeno pitanje, ali izostavlja da je odluka koja reguliše ovu mjeru puna nedostataka koji se mogu zloupotrijebiti.
Uopštena odluka za besplatne građevinske dozvole
Naime, u Odluci o subvencijama naknade za troškove uređenja gradskog građevinskog zemljišta i rente za individualne stambene objekte je samo navedeno da pravo na ovu subvenciju „ostvaruje investitor, odnosno vlasnik individualnog stambenog objekta, čija je bruto građevinska površina do 200 metara kvadratnih“.
U ostatku ovog akta nisu navedeni drugi parametri, što na primjer otvara mogućnost da pojedinci ili građevinske firme predaju veći broj zahtjeva i dobiju besplatne građevinske dozvole. To bi tim licima omogućilo da, ukoliko se bave gradnjom i prometovanjem manjih stambenih objekata ostvare određenu zaradu, na račun gradske kase u Banjaluci. U neformalnim razgovorima priča se da takvih slučajeva ili razmišljanja investitora već ima, ali za to nismo mogli dobiti zvaničnu potvrdu.
Osim toga je navedeno da se će ovom odlukom biti obuhvaćeni svi oni zahtjevi koji ispunjavaju uslove, a čija obrada nije okončana do dana stupanja na snagu ove odluke.
Isto je navedeno da investitor, odnosno vlasnik objekta, ostvaruje pravo na subvenciju po ovoj odluci, ukoliko je ona povoljna po investitora, odnosno vlasnika objekta.
Moguće dobiti neograničen broj dozvola
Prema zvaničnim podacima Grad Banjaluka je nedavno odobrio 15 prvih ovakvih dozvola, kroz koje se odrekao 77.000 KM prihoda, a procjena aktuelne administracije je da će ova mjera gradski budžet do kraja godine koštati oko 250.000 KM.
Sam proces izdavanja ovih dozvola prolazi proceduru u koju su uključena tri odjeljenja, od kojih je jedno Odjeljenje za komunalne poslove koje radi obračun troškova.
Ovlašteni potpisnik u ovom odjeljenju Boriša Mandić je potvrdio da važećom odlukom nije ograničeno koliko jedan investitor može podnijeti zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola ukoliko se radi o objektima do 200 kvadrata u Banjaluci.
„Svaki investitor može podnijeti koliko hoće zahtjeva“, rekao je Mandić za CAPITAL i dodao da je važno da se radi o parceli koja se nalazi u Banjaluci te da je stambeni objekat do 200 kvadrata.
Rekao je da prema njegovim informacijama nema slučajeva „da je jedan investitor podnio više zahtjeva za izdavanje besplatnih građevinskih dozvola za stambene objekte do 200 kvadrata“.
„Mi u ovom trenutku takvih slučajeva nemamo, ako se pojave onda možemo odmah odreagovati i mijenjati odluku“, rekao je Mandić i napomenuo da je namjera Grada se olakša stambeno zbrinjavanje građana te da je pretpostavka Grada da investitori nemaju finansijski interes za male objekte.
Kazao da su „ostavili široko definisano odluku da vide šta će biti“.
„Trenutno imamo 15 odobrenih besplatnih dozvola, a u narednom periodu pripremamo paket u kojem će ćemo odobriti još deset“, rekao je Mandić.
On nije mogao precizirati koliko je ovakvih zahtjeva u obradi, ali je napomenuo da Grad Banjaluka u prosjeku godišnje izda između 50 do 70 dozvola za izgradnju objekata do 200 kvadrata.
Gubitnici oni koji su ranije platili dozvole te gradska kasa
I pravnici poručuju da je odluka o besplatnim građevinskim dozvola uopštena i da ide na štetu gradske kase, ali i građana koji su redovno izmirili svoje obaveze.
„Ovom odlukom nisu jasno definisani kriteriji dodjele ovih subvencija, pa prema tekstu propisa proizilazi da se odnosi na svakoga ko je učesnik postupka legalizacije i postupke dobijanja građevinske dozvole“, rekao je za CAPITAL advokat Aleksandar Jokić.
Ističe da je jedini kriterij u odluci da površina individualne stambene jedinice ne prelazi 200 matara kvadratnih.
„Međutim, ovdje se nigdje ne naglašava da li se ovo odnosi na prvi i jedini, jedan od nekoliko ili sve individualne stambene objekte. Teoretski lice može imati više objekata u izgradnji koji zadovoljavaju ove kriterije i prema ovoj odluci subvencionisano je za svaki“, objasnio je on.
Dodao je da je jedini dodatni uslov da se u periodu od 10 godina ne povećava površinu objekta na preko 200 kvadrata.
„Postupci koji su već pokrenuti okončaće se po odredbama ove odluke, ali šta je sa onim građanima koji su poštujući propise plaćali ove naknade u prethodnom periodu i te postupke okončali prije stupanja na snagu odluke. Ova odluka se ne odnosi na njih i oni su jedini direktni gubitnici ovakve Odluke, a na gubitku je i budžet grada odnosno svi građani čiji je to budžet“, zaključio je on.
Jedna od primjedbi struke zašto odlukom nije propisano za koju zonu se može dobiti besplatna građevinska dozvola, odnosno da to nije moguće za prvu i drugu gradsku zonu, a potencijalno i za još neke.
Ističu primjer da ako neko ima novca da kupi plac u prvoj zoni ili ga je naslijedio, a koji vrijedi par stotina hiljada KM, onda nije logično da se svi građani odreknu novca i poklone mu građevinsku dozvolu.
CAPITAL: Vesna Popović