BEOGRAD, Nakon dolaska ruske delegacije, iako je bilo izvjesno da će Rusi ponuditi kredit po sistemu „ključ u ruke”, otkriveno da Beograd nema spremljenu dokumentaciju
Iako je bilo izvjesno da će beogradski metro biti finansiran iz ruskog kredita, 500 miliona evra namjenjenih za to otići će na drugu stranu. Uslov da se dobije ruski kredit jesu – završeni projekti, što nije bio slučaj sa metroom.
Do odlaganja je došlo, piše Politika, jer je procijenjeno da će za pripremu dokumentacije biti potrebne dvije godine i jer je konstatovano da još nije odlučeno da li će biti građen teški ili laki metro ili kombinacija ta dva.
Pošto je Nacionalni savjet za infrastrukturu beogradski metro uvrstio u prioritete, Skupština grada je proljetos angažovala stručnjake iz Španije, Njemačke i Austrije da utvrde koji je tip metroa potreban Beogradu. Do sada su postojale dvije verzije metroa – klasični, za koji su projekti urađeni prije tri decenije i laki šinski transport koji dijelom saobraća pod zemljom, a dijelom po njenoj površini.
Sektor za metro, koji je sedamdesetih godina upošljavao 150 stručnjaka, ispitao je trase i sačinio idejne projekte. Urađena su i geotehnička i geodetska istraživanja.
Prva linija, odnosno trasa od Zemuna do Vukovog spomenika i od Kalemegdana do Autokomande sa stanicama i kompletnom opremom prema proračunu projektanata bila bi izgrađena za osam-devet godina. Tih 14 kilometara, prema preliminarnim procjenama, koštalo bi oko milijardu evra. Pitanje je međutim koliko su ti projekti danas primjenljivi.
Prethodna gradska vlast više je bila privržena ideji takozvanog lakog metroa, koji bi se djelimično kretao ispod zemlje, a dijelom po njoj. U vrijeme kada je prije pet godina rađena studija opravdanosti, procijenjeno je da je izgradnja klasičnog metroa nerentabilna jer je rast broja stanovnika, pa samim tim i broj putnika u odnosu na sedamdesete prilično umanjen.
Drugi argument je bila cijena, jer bi prva linija, lakog šinskog metroa, od Tvorničke ulice u Zemunu do Ustaničke na Zvezdari bila upola jeftinija i koštala bi oko pola milijarde evra.
Španska firma Ineko uradila je studiju i projekte koji podrazumjevaju da se laka šinska vozila kreću površinom Bulevara kralja Aleksandra. Od toga se odustalo. Sve preporuke, kako se nezvanično može čuti, idu prema kombinaciji teškog i lakog metro. Zbog toga je nužno raditi i nove studije i nove projekte. B92