BANJALUKA, Bosna i Hercegovina iz godine u godinu je najgore rangirana kada je riječ o analizi standarda njenih stanovnika i građana zemalja regiona, Evrope i svijeta.
Prema standardu kupovne moći, BDP po stanovniku u Crnoj Gori lani je iznosio 42 odsto prosjeka Evropske unije, u Makedoniji 38, Srbiji 36, a u BiH tek 31 odsto evropskog prosjeka, podaci su Statističke agencije EU “Eurostat”.
Na osnovu kriterijuma stvarne individualne potrošnje po stanovniku, Crna Gora sa nalazi na 54, Srbija na 45, a BiH na 41 odsto prosjeka EU.
Našom bjedom prije par mjeseci pozabavili su se ni manje ni više nego Afrikanci, čiji je portal Howafrica.com uradio istraživanje koje je pokazalo da su neke afričke države bogatije od pojedinih zemalja Evrope.
Analizirajući BDP po stranovniku, došli su do podatka da je on ubjedljivo najniži upravo u BiH, odnosno da iznosi tek 8.590 dolara.
Iako su i one svrstane u deset najsiromašnijih, Makedonija, Srbija, Crna Gora i Hrvatska ipak su nas ubjedljivo pretekle u ovom pogledu.
U odnosu na prošlu godinu, nazadovali smo za pet mjesta, s obzirom na to da je, početkom 2016, Svjetska banka BiH svrstala na petu poziciju najsiromašnijih država Evrope.
U BiH skoro 600.000 njenih građana dnevno preživljava sa maksimalno pet KM.
Ovu poražavajuću socijalnu sliku potvrđuje istraživanje UNDP za 2016. godinu, koje je pokazalo da svaki šesti stanovnik BiH živi sa tri do pet KM dnevno. A svaki taj nesrećnik svake večeri zaspi gladan, je od par maraka dnevno teško može da mu pretekne za bilo šta osim hljeba i jaja, a kamoli još za večeru.
U nezavidnoj poziciji je i oko 30.000 građana koji preživljavaju zahvaljujući jednom obroku iz javne kuhinje.
Ekonomisti poručuju da ovakva slika ne treba da čudi, s obzirom na to da se u BiH niko ne bavi ekonomijom. Upozoravaju da, međutim, ovakve negativne ocene mnoge investitore odbijaju od toga da ulažu u BiH.
“Zbog toga je nerealno nadati se da će u skorije vrijeme doći do nekih pozitivnih trendova u domaćoj privredi. Niko ne analizira nezaposlenost, upisnu politiku, poteškoće sa kojima se ekonomija suočava. Zato se suočavamo sa propašću mnogih preduzeća i gubitkom radnih mjesta, pa ne čudi što naši građani žive kudikamo lošijim standardom, nego stanovnici većine država u okruženju, Evropi i svijetu”, više puta je naglasio ekonomista Zoran Pavlović.
Prema izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda, BDP BiH po stanovniku, iznosi 11.400 dolara. To znači da je, na primjer, stanovnik Irske u prosjeku 6,3, a Luksemburga 9,5 puta bogatiji od stanovnika BiH.
Ministar finansija Srpske Zoran Tegeltija nedavno je izjavio da će BDP po stanovniku u RS u narednoj godini prvi put preći 9.000 KM.
“BDP po stanovniku u 2018. godini biće 9.179 KM, odnosno, BDP u Srpskoj ukupno će iznositi 10,58 milijardi KM”, rekao je Tegeltija. Dodao je da se su 2018. godini predviđa realni rast BDP od 3,7 odsto, u 2019. od 3,8, a u 2010. četiri odsto.
“Projektovani privredni rast kroz posmatrani period zasniva se na očekivanom doprinosu domaće potrošnje i pozitivnom doprinosu spoljnotrgovinskog bilansa“, rekao je Tegeltija.
Međutim, da građani sve skromnije žive, potvrdila je i najnovija Anketa o potrošnji u RS. Tako je za samo četiri godine prosječna mjesečna potrošnja jednog domaćinstva pala za 107 KM. Pad životnog standard posebno se odrazio na trošak prehrane, koji je u pomenutom periodu sletio za više od 15 odsto – sa 469 na 397 KM.
Ništa čudno, s obzirom na to da je u RS registrovano oko 120.000 nezaposlenih, sa više nego slabom šansom za skoro zaposlenje. S druge strane, zaposleni u čak osam djelatnosti ne mogu da zarade ni za trošak za hranu iz sindikalne potrošačke korpe koji iznosi 690 KM.
Ispod ove cifre, naime, zarađuje skoro 95.000 radnika u RS, što znači da više od trećine ukupne radne snage mora da se odriče namirnica koje se u civilizovanim društvima ne smatraju luksuzom.
O standardu penzionera suvišno je i govoriti, s obzirom na činjenicu da njihov prosjek iznosi 340 KM, čime mogu da se snabdiju lijekovima, plate režije i kupe dovoljno brašna i makarona.
Plate nedovoljne za život
Prosječni troškovi života jedne četvoročlane porodice u Srpskoj su za nepunu deceniju skočili za skoro 300 KM, dok su plate u istom periodu porasle za 34, a penzije za 20 KM.
Analize Saveza sindikata Republike Srpske pokazuju da je u junu 2009. potrošačka korpa koštala 1.568, a u istom mjesecu ove godine 1.860 KM.
U međuvremenu, prosječna neto plata je sa 794 porasla na 828, a penzija sa 321 na 341 KM. Računica CCI-a pokazuje da će – ako zarade u BiH budu rasle tempom kao u prethodne dvije godine, biti potrebno više od 15 godina da jedna prosečna plata bude dovoljna za kupovinu potrošačke korpe. EuroBlic
6 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
a u bankama lezi deset miliardi ovo je bruka i sramota eto sta uradi zapad Necastivi Santana Klinton Bler Bus
Ne prijatelju Ilija, nemaš pravo!
To uradiše nepismeni poput tebe koji uglavnom krivce za svoje/naše probleme nalaze tamo negdje daleko! Ne bi me začudilo da čuvaš bakice u Njemačkoj i pljuješ po “nečastivom zapadu”. Strašno!
Mislim da RS treba da izebere par industrija u kojima moze da bude konkurentna na svjetskom trzistu i stimulise te industrije. Recimo prerada drveta bi mogla biti jedna od njih. Namjestaj prozori, vata, ograde, igracke, … Druga industrija mogla bi biti namjenska. Zrak je bila firma od svjetskog ugleda. Mogli bi obnoviti nesto od te proizvodnje ako jos ima strucnjaka. Mozda proizvodnja bicikla, cilima ili opreme za prenos elektricne energije. Nekada smo u tim oblastima imali znacajne potencijale. U Srbiji stvari idu na bolje, Mozemo se vezati i za te poslovne sanse. Ako Famos ponovo pocne da radi sa FAP-om eto sanse.
Tu postoje dva problema: 1. ko da izabere? 2. od čega da izabere?
RS da izabere? Ko je taj? Dobro, znamo ko sebe smatra da je on RS. U kojoj oblasti privrede je stručan?
Industrija? Sa kojom tehnologijom? Sa kojim stručnjacima? Sa današnjom upravljačkom strukturom? Da konkurišemo zapadu i kinezima? Pa sve resurse smo poklonili strancima.
Ovi podaci i nisu bas tacni.
Kazu da potrosnja po domacinstvima pada. To nije tacno. Potrosnja je ista ili neznatno veca. Uzrok pada je zapravo nepostojanje pracenja podataka.
Rijec je zapravo o gubitku stanovnistva. Potrosnja bi se zapravo trebala racuna po stanovniku a ne po domacistvu. O cemu pricam? Svi mi imamo primer da vidimo masovno iseljavanje. Moj brat je otisao u njemacku. I sada mi umjesto 700-800 maraka za hranu dajemo 600-700 a i dalje nas racunaju u domacinstvo.
Ako nas 1000000 pojede danas hranu u vrijednosti od 3 000 000 maraka normalno je potrosnja hrane padne sa brojem stanovnika.
Kad nas bude 900 000 trosicemo 2 700 000 km. Licno znam za slucajeve gdje je broj ukucana pao sa 6 na dvoje (baba i djed umrili a djeca odrasla i otisla vani).
Hocu da kazem da pojedinac trosi ili cak vise novca ali je sve manje pojedinaca pa suma mora da padne.
Mirko, odeš lijepo na sajt Zavoda za statistiku i sve ti se ukaže, naročito šta smatraju domaćinstvom. Statistika nije precizna, ali je barem uzorak mjerljiv i uporediv.