LJUBLJANA, Slovenačko Ministarstvo finansija saopštilo je danas da bazelsku Banku za međunarodna poravnanja /BIS/ vidi kao jedino mjesto za raspravu o dugu Ljubljanske banke štedišama izvan Slovenije, u bivšim jugoslovenskim republikama.
Reagujući na navode hrvatskih medija da će Slovenija hrvatske pregovore sa EU u poglavlju o slobodnom protoku kapitala pokušati iskoristiti za to da se Novoj Ljubljanskoj banci /NLB/ da dozvola centralne banke za poslovanje u Hrvatskoj, slovenačko Ministarstvo finansija objavilo je da Ljubljana i dalje pitanje stare devizne štednje u Ljubljanskoj banci vidi kao sukcesijsko pitanje, koje treba rješavati pred Bankom za međunarodna poravnanja (BIS) u Bazelu.
“Očekujemo da će Hrvatska poštovati Sporazum o sukcesiji koji je stupio na snagu 2. juna 2004. kao međunarodni ugovor. Na to Hrvatsku poziva i presuda Evropskog suda za ljudska prava iz 2008. u kojoj su odbačeni zahtjevi iz tužbe hrvatskih štediša. Hrvatska je potpisnica sporazuma prema kome je BIS mjesto dogovora o raspodjeli jamstva nekadašnje federacije. Taj sporazum ne predviđa nikakvu drugu mogućnost osim dogovora svih država nasljednica”, navodi slovenačko Ministarstvo finansija.
Slovenački Ustavni sud poništio je 2. decembra prošle godine član 23. slovenačkog zakona o sukcesiji, piše hravatski “Nacional”.
Sudovi u Sloveniji su taj član, koji je zamrzavao sve započete postupke i izvršna rješenja slovenačkih sudova u tužbama hrvatskih štediša protiv Ljubljanske banke, uzimali kao pravni osnov za odbacivanje tužba.
Na osnovu te presude slovenačkog Ustavnog suda sada je moguće očekivati da se “po službenoj dužnosti” nastave započeti pa prekinuti postupci protiv Ljubljanske banke pred slovenačkim sudovima, a moguće je i podnošenje novih tužbi, tvrdi ljubljansko advokatsko društvo “Jadek i Pensa”, koje zastupa dvojicu hrvatskih štediša.
Zvanični slovenački stav je da je slovenačka vlada pri raspadu Jugoslavije 1991. garantovala samo za devizne pologe svojih građana, a ne i za pologe u podružnicama Ljubljanske banke u drugim republikama.
Taj se stav već godinama nije promijenilo, iako je više slovenačkih vlada u nekoliko navrata sugerisalo da bi Slovenija iz praktičnih razloga mogla odstupiti od tog stajava, na primjer, kako bi obnovila poslovanje Ljubljanske banke u Hrvatskoj.
Kako bi otklonio opasnost od naplate potraživanja štediša izvan Slovenije, slovenački parlament je 1993. posebnim ustavnim zakonom prebacio svu aktivu ranije Ljubljanske banke na novoosnovanu Novu ljubljansku banku, a pasivu i potraživanja štediša ostavio u “staroj” Ljubljanskoj banci, podsjeća “Nacional”.
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ovo je samo još jedan slovenački slalom protiv opljačkanih štediša, zato predlažem da se udari tamo gdje su slovenci najosjetljiviji:BOJKOTUJMO SLOVENAČKE PROIZVODE I NOVU LJUBLJANSKU BANKU SVE DOTLE DOK POKRADENO NE VRATE.
To već činim. Ne sipam gorivo nikada u slovenioji. Nosim od kuće hranu. Još samo da mogu da ne udišem vazduh i 100 % bojkot dežele