BERLIN, Novi propisi o kapitalu banaka koje su odobrile centralne banke i finansijski regulatori u Bazelu donijeće koristi ekonomijama grupe G20 u iznosu najmanje deset biliona evra, procijenio je guverner Centralne banke Kanade.
Izračun koristi od novog seta propisa za bankarsku industriju Bazel III i dugoročnih troškova “pokazuje prosječne neto koristi ekonomijama grupe G20 u visini 30 odsto BDP-a prema sadašnjoj vrijednosti, odnosno približno 10 biliona evra”, kazao je Mark Kirni na konferenciji održanoj u Berlinu. “Riječ je o konzervativnoj procjeni. Analizom je umanjena korist koju će donijeti novi propisi i uvećani troškovi”, dodao je on.
Bazelski odbor za bankarsku superviziju u nedjelju je dogovorio nove, strože zahtjeve u vezi s visinom kapitala koje bi banke trebalo da drži kako bi se zaštitile u slučaju izbijanja nove finansijske krize. Novi propisi će biti predstavljeni na sastanku grupe G20 najvećih razvijenih i privreda u razvoju G20 u novembru, koji tom prilikom treba da budu odobreni, prenose agencije.
Za izmjene, koje će od banaka zahtijevati da drže snažnije tampone najkvalitetnije imovine za potrebe zaštite od finansijskih gubitaka u budućnosti, biće potrebne stotine milijardi evra, procijenio je predsjednik Bazelskog odbora Nout Velink.
Bazel III će donijeti deset biliona evra
27 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
ovo je interesantno. svi su se kleli u basel 2, koji je donesen 2004. godine a ugrubo imao za cilj postizanje dovoljne visine kapitalizacije banaka, radi sprecavanja problema likvidnosti i solventnosti. pa se islo na seminare, trubilo o tome na sva zvona. aktuelna finansijska kriza je pokazala da normiranje bankarskog rizika nije bila dovoljno efikasna i da je kaskala par godina sa stvarnom situacijom. sad se donosi basel 3 koji ce banke opet juriti sljedecih 10 godina, do neke iduce krize.
postavlja se pitanje, zasto se krize sve nepredvidivije pojavljuju? ocigledno su imale ciklicno kretanje, pa se znalo da se pojavljuju svakih 10ak godina, ali sad vise nema pravila. samo sistem koji je naopako postavljen moze da kreira ovakve krize a mislim da je izvor svega bankarsko neograniceno kreiranje valute putem kreditne ekspanzije, kao i bezvrijednost dolara koja se provlaci kroz cjelokupni svjetski finansijski sistem.
Neminovno bi bilo stvoriti novu-svjetsku valutu umjesto dolara na osnovu koje bi se kontrolisalo finansijsko tržište, da se ne ulazi u ciklične i nepredviđene krize.Onda bi neki Basel X mogao kreirati novčane tokove i kontrolisati bankarski sektor. Mislim da bi neka od svejtski finansijskih institucija /na pr. MMF/ trebala uzeti krovnu ulogu i pkreiranju i praćenju te nove svjetske valute. Pitanje je samo da li se SAD žele odreći primata i liderstva u svjetskim finansijksim tokovima.
mislim da je sistem koji je zasnovan na maksimiziranju profita mora da periodicno dospijeva u krizu.
to je slicno berzi i moze da se objasni teorijom igara.
na trenutnom nivou tehnologije (energiju uglavnom dobijamo iz fosilnih izvora, koji variraju u cijeni, jer im se prognozira skori kraj tj. nestanak), nemoguce je da svi privredni subjekti ostvaruju dobit. energetski problemi i nesavrsenost proizvodnje energije uzrokuju visoke troskove poslovanja preduzeca. preduzeca su onda prisiljena da ostvaruju profit na 2 nacina:
– ili da putem ekonomije obima idu na proizvodnju vecih serija, kako bi isli sa konkurentnom (citaj niskom cijenom)uz smanjenje fiksnih troskova po jedinici proizvoda,
– ili da idu na povecanje cijene, a ako idu na povecanje cijene onda se mora ici na povecanje kvaliteta, sto je veoma rizicno.
jos jedan momenat jeste da su preduzeca u trzisnoj ekonomiji pogresno percipirana kao konkurent tj. ekonomski neprijatelj jedan drugom. to znaci da dobit jednog preduzeca u grani mora znaciti gubitak drugog preduzeca, njegovog konkurenta. a to se zove zero-sum igra u teoriji igara.
zero-sum znaci da ne mogu svi ucesnici u igri da dobijaju. to je glavni razlog zbog cega se krize pojavljuju, a ima direktne veze sa kapitalistickim nacinom poslovanja, odnosno preduzecima koja se bore za potrosace i suprotstavljena su jedna drugim. sve dok bude postojalo sredstvo placanja (novac), preduzeca ce se ovako ponasati (profitno orjentisano), i generisati krize. na krize, regulatorni organi ce djelovati naknadno, donositi sve strozije propise, a krize ce se pojavljivati sve sofisticiranije i nasumicnije.
welcome to the brave new world.
Basel II je za radnu pretpostavku uzeo da banke upravljaju rizicima sa različitim nivoom sposobnosti. Suštinski Basel II je trebao da omogući bankama koje dobro upravljaju rizicima da drže manje kapitala za pokriće rizika. To je dovelo do adekvatnosti kapitala od 4% i manje iliti multiplikatora od gotovo 30 za “najbolje” i najveće banke. Naravno da se to pokazalo pogrešnim, a najbolji primjer je trgovina derivativima i sličnim HoV gdje je došlo do ocjene rizika prema emitentu a ne prema emisiji. Basel III nije u mnogo čemu promijenio situaciju. Dopunski zahtjev za kapitalom je razuđen na dopunske vrste rizika, ali svakako ne može da utiče na neki budući domino efekat krize. Bankarski sistem je dugo u SAD bio druga linija odbrane, ali je uvjerenje u stabilnost i otpornost banaka bilo uveliko pretjerano. Ko želi da se upozna sa ukupnom problematikom treba da istorijski pogleda rad Alena Greenspana kao direktora FED-a i da sagleda sve njegove uspjehe i neuspjehe – hiperinflatorno tržište kapitala i sposobnost (ne)kontrole istog.
alan greenspan je legenda 🙂
gori je od mile 😀
Rakovic,
da li preporucujes neki konkretan naslov od Greenspena?
Lemi,
trenutno se pojavljuju inicijative koopeticije koje znace u isto vrijeme saradnja na jednom polju i konkurencija na drugom. Najblizi primjer je zajednicko razvijanje pojedinih modela automobila od strane dva auto proizvodjaca, a onda konkurentsko ponasanje u prodaji. Nazalost, ovakve pojave su prilicno minorne u danasnjem obimu poslovanja.
Eti, to je samo odgadjanje konkurentskog susreta. ako trziste postoji, privredni subjekti ce na nekom stepenu sigurno biti suprotstavljeni, odnosno kako se to ljepse kaze, konkurenti.
@eti
Nije baš Greenspan pisac, mada je nedavno nešto objavio. Preporučujuem da ga malo proguglaš pa nađeš neke govore koje je držao 1996 ili naročito 1998 kada je izbila blue chip kriza. Tu na relativno malo prostora možeš da vidiš ideologiju hiperinflacije.
@lemi
svaka sličnost je slučajna, ali čestitam na poređenju
lemi,
prijatelju obzirom da ti je Samuel poslodavac , kao i meni, koji sada ispravlja greske koje su djelom nastale i zbog neodgovornosti takvih kao sto si ti, bolje bi ti bilo da bar malo opravdas tu platu koju redovno podignete a sami znate da je niste zasluzili/zaradili. Pitam se da li je moralno da covjek svoje radno vrijeme konstantno trosi za nesto sto nema veze sa onim zasto ga poslodavac placa. Zato ako Samuel sazna za sta vas placa bice jos otkaza i sigurno neces visiti na portalu kao do sada.Usput lemi ja sjedim u istoj zgradi gdje i ti i ne mogu vise gledati ne na kvalitet tvojih diskusija , komentara nego na cinjenicu da pametujes i trosis tudje vrijeme koje neko placa, a cime dokazujes ne samo da si neradnik.Razmisli druze.
3.lemi
–
Po klasičnoj/neoklasičnoj teoriji, koju smo učili na fakultetu, bi to bilo to. Međutim, preduzeća mogu da ostvaruju konstantan i održiv rast stalnim inovacijama, napretkom tehnologije (proguglaj Paul Romer).
Ako grupa radnika, sa nepromjenjenim materijalnim resursima, dosjeti nečega i uspije da poveća obim ili kvalitet proizvodnje, za rezulat imamo rast bez dodatnih ulaganja. Umjesto “zero sum”, dobili smo povećanje našeg zajedničkog kolača, bez povećavanja ulaza, pa smo svi dobili više.
–
Uzrok krize u današnjem kapitalizmu je povećavanje jaza između klase bogatih i srednjeg sloja, naročito od 80-tih godina XX vijeka. Možeš na internetu naći dosta podataka o
porastu razlike u prihodima najbogatijih i srednjeg sloja.
Pošto nekolicina bogatih nikako ne mogu da troše koliko desetine miliona pripadnika srednjeg sloja, potražnja se vještački naduvavala ekspanzijom kredita. Tako se kriza iz 80-tih prenosila u 90-te i do dana današnjeg. Finansijski sektor je napumpao Dotcom balon, pa hipotekarni balon, pa će izgleda pumpati balon zelenih tehnologija, umjesto da izvrše pravedniju preraspodjelu dohotka, tj. da više novca daju srednjoj klasi i siromašnima.
–
Najbolji model održivog, dugoročnog razvoja i male štetne efekte krize su pretrpjele Norveška,
Švedska, Danska, Finska; države sa društvom egalitarizma i velikim procentom visokoobrazovane radne snage (nosioci inovacija). To su ujedno i ekološki najčistije države, sa dobrim školama, zdravstvom, brigom za stare, mlade i slično.
Oni su dokaz da kapitalizam ne mora da bude rušilački. Ključ je u promovisanju znanja, inovacija, brige za druge.
9.Hypomir
–
Zar ne misliš da lemi radi u korist svoga poslodavca. Koliki je bio promet Hypo brokera oktobra 2006. godine, a koliki je danas?
–
Lemi se na pravi način bori za svoje radno mjesto, a ti Hypomire, umjesto da se priključiš borbi za tržište kapitala (kojeg je i Hypo banka dio), odlučio si da vrijeme provodiš gluvareći po hodnicima te iste banke.
drago mi je sto imamo i suprotna misljenja.
pozdravi samuela i poruci mu da smo mogli jos 10 godina nista ne raditi samo na ime dobiti ostvarene u 2007. godini. sto se tice moralnosti, pitam se da li je moralno svanjivati na poslu nekoliko godina uzastopno i za to dobiti, kao nagradu, 1 slobodan dan. isto tako, pitam se da li je moralno za radno mjesto za koje je bio uslov strucno usavrsavanje, da lemi uzima dane godisnjeg odmora i sam placa sebi sve edukacije koje mu dodatno trebaju.
a lemi ce sebi naci posla, hvala na brizi. isto tako kao kad je lemi cistio snijeg po -10 kad to nije ucinio neko kojem je to posao bio, da bi klijenti mogli da dodju. usput receno, platu ja podignem, ali u smanjenom iznosu, buduci da sam kaznjen zbog toga sto sam rekao da pivara treba da pozitivno radi. ali to nekome smeta. ali neka smeta.
meni nije tesko. ako mislis da ce tebi biti bolje zato sto ce 10 ljudi dobiti otkaze, onda si pogresno procijenio. i vi cete doci na red, samo malo kasnije, a agonija ce samo biti odgodjena.
11.Davide
mozda je Hypo bila dio trzista kapitala ali sigurno sada to nije sto govori i nazalost ukidanje odjela koji se bavi investcijama u banci.Da gluvarim u ovoj banci radim jos od Kristala prijatelju ispratio mnoge a izgleda da cu i ove slicne lemiju.Lemi izvini ali si presisao sve granice odgovornog radnika ,nemoj se iznenaditi novim odlukama poslodavca.
hypomire, a zasto onda hypo sarajevo trazi skrbnicku dozvolu, a domace se gasi? cudna koincidencija. izgleda da dio trzista kapitala RS postaje i federacija bih. hm. ali presisao sam sve granice.
ispracaj je vec dogovoren, ne moras se truditi. vrlo brzo ce ti postati bolje, kad mi odemo.
@10 David Strbac
Svaka čast, to je to!
Naslušali smo se raznih teorija (kvazi)eksperata o krizi, uzrocima, posljedicama i izlasku, a Strbac cijelu suštinu rekao u jednom postu.
#10
david, ‘ako jedan privredni subjekat ili organizacija, sa nepromjenjenim materijalnim resursima, dosjeti nečega i uspije da poveća obim ili kvalitet proizvodnje, za rezulat imamo rast bez dodatnih ulaganja.’
tacno, ali samo za tu organizaciju. to ce imati za rezultat povecanje njene efikasnosti, odnosno, dobiti. a to ce znaciti povecanje trzisnog kolaca naustrb drugih kompanija, koje ce imati smanjeno trzisno ucesce. i dalje je zero-sum, ako se ne varam?
Hypomir
ne trosi vrijeme i resurse koje ti placa poslodavac. Brisi u hodnik i uzdizi Hypo zajedno sa Samuelom.
Ne mora znaciti, ako je taj kolac – novi kolac, odnosno novi proizvod, usluga i sl. Valjda 🙂
Tržište, ekonomija i društvo uopšte, su previše živ i kompleksan “organizam” da bi funkcionisao prema zero-sum principu. IMHO
16.lemi
–
Ne važi tvrdnja “a to ce znaciti povecanje trzisnog kolaca naustrb drugih kompanija, koje ce imati smanjeno trzisno ucesce”
–
Povećanje tržišnog kolača se donekle i kratkoročno dešava na uštrb drugih kompanija na tržištu recimo prehrane koje je manje fleksibilno (ako svaki dan kupujem 1 hljeb i 1 mlijeko, neću odjednom početi kupovati po 2) i na tržištima kod kojih tražnja određuje nivo ponude.
–
Međutim, za većinu tržišta ne važi princip da ponuda zadovoljava tražnju, nego nova ponuda kreira novu tražnju. Ako su isti radnici, sa istim materijalnim resursima, proizveli prijašnju količinu proizvoda standardne kvalitete, ali su kao sekundarni proizvod dobili i nešto novo na tržištu, time je njihov udio na tržištu ostao isti, ali su kreirali i novo tržište za novostvoreni proizvod.
–
Primjer za ovo su recimo programeri. Oni sa istim računarom i istom potrošnjom struje, kafe, hrane i toalet papira, radeći svoj standardni posao, mogu slučajno ili namjerno da proizvedu potpuno novo rješenje, možda i novi softver. Time nisu ugrozili nečiji udio na tržištu (tržište nije ni postojalo, jer nije postojao ni softver).
–
Novi proizvod ne mora da ugrozi stari i da šteti konkurenciji. Recimo, proizvodnja šarenih gumenih čizama nije ugrozila tržište crnih i zelenih gumenih čizama.
Novi kolac ipak :-)))
Onaj ko misli da je diskusija na portalu gubljenje vremena treba da se okrene svom uobičajenom načinu gubljenja vremena.
U poređenju sa pasivnim čitanjem novosti u štampanim glasilima, ovdje je često puno interesantnije čitati komentare na vijest. Informacije koje nigdje ne možete pročitati i dobiti, možete saznati od forumaša na ovom portalu. Onaj ko želi, može nešto i naučiti, a kome je ovo gubljenje vremena, ne mora ni učestvovati…
Zaista, šta ovde rade ti što govore da je ovo gubljenje vremena????
Vjerovatno im je ovo zanimljivije nego što hoće da priznaju, a protiv argumenata drugih, se bore tako što napišu “gubite vrijeme”, “samo pametujete” i sl. gluposti.
Rakovicu,
Slazem se da je diskusija na portalu manje vise OK i da je to svojevrsan nekakav drustveni doprinos ali molim te sigurno se slazes da nije korektno ni moralno da tvoj poslodavac odnosno narod placa za to .Dakle ti od poslodavca i naroda naplatis ovo svoje u ishodu beskorisno tarlahanje i napadanje aktuelne vlasti na portalu. Nemoj se ljutiti jer u protivnom ces kao i lemi biti provaljen pa ce i tebi visiti nad glavom otkaz. Mislis li da bi Mihaljica bio rjesenje i doveo do blagostanja.
Dragi Hypomire, ljudi koji diskutuju su korisni svakom poslodavcu i pametan poslodavac će ih podstaći da učestvuju u diskusiji.Nadam se da radiš neki misleći posao, pa te stoga pitam kako misliš da ga radiš bez razmjene mišljenja. Na Capital.ba sajtu možeš da pronikneš u mnogo štošta na korist poslodavca. Osim ako poslodavac sve zna, pa i više od toga, te mu diskusija, kritičko mišljenje i informacija nisu potrebni. Moji zaposlenici bi morali učestvovati u diskusionim forumima.
Administrator!
Molimo vas da se držite teme! Rasprave o Hipo banci, mozete nastaviti na http://forum.capital.ba/