BEOGRAD, Eventualni bankrot Grčke neće zaobići Srbiju i izazvaće kratkoročne poremećaje, a dugoročno može usporiti priliv direktnih investicija iz Evropske unije.
Može i poskupjeti kapital na tržištu evrozone, pri čemu je velika nepoznanica kako bi se bankrot odrazio na četiri banke u Srbiji koje imaju većinski grčki kapital.
Ekonomista Ljubodrag Savić kaže da Srbiju kriza u Grčkoj ne može zaobići, kao što se to desilo prije dvije godine, tako da će i eventualni bankrot sigurno ostaviti posljedice, bilo direktne ili indirektne.
Prva posljedica bankrota Grčke biće smanjenje direktnih stranih investicija u tu zemlju, a članice Evropske unije (EU) zbog toga će manje ulagati u nerazvijene zemlje, poput Srbije, jer će se prvo okrenuti rješavanju svojih problema.
Usljed skoka cijene kapitala, zbog krize javnog duga u Grčkoj, poskupiće i kapital u evrozoni, upozorio je Savić i podsjetio da je najviše stranih investicija u Srbiju došlo upravo iz EU.
Savić je podsjetio da je Grčka nedavno na međunarodnom tržištu prodavala državne hartije od vrijednosti po kamatnoj stopi od 18 odsto godišnje, a dok državne obveznice Njemačke donose godišnji prinos od jedan odsto, SAD dva procenta, a čak je i Srbija prodala evroobveznice za milijardu dolara sa kamatom od 7,25 odsto za godinu dana.
U ovom momentu, najveći strani povjerioci Grčke su iz EU i to ima indirektni uticaj i na Srbiju, rekao je Savić.
Eventualni bankrot Grčke po Srbiju vjerovatno bi izazvao kratkoročne poremećaje, ali na duži rok mogući su različiti efekti, koji ne moraju da budu negativni, ocijenio je Dušan Vujović, koji je dugo godina bio jedan od vodećih ekonomista u Svjetskoj banci.
U slučaju bankrota Grčke, u Srbiji bi kratkoročno došlo do šoka. Grčke banke, koje su bile kanal za upućivanje dopunskih resursa u Srbiju, imaće problema, rekao je Vujović.
Prema njegovim riječima, moralo bi se raščistiti koliko su te banke uvučene u krizu, da li će doći do povlačenja sa srpskog tržišta i da li će odlučiti da saniraju sopstvene pozicije. Pitanje je da li će te banke preživjeti oslabljene, ili će ih neko preuzeti, jer bankrot ne znači nužno zatvaranje, već finansijske teškoće u kojima se mijenjaju vlasnici.
Vujović je podsjetio da je Grčka na srpskom tržištu prisutna ne samo finansijski, već i na druge načine, kao što i važnost Srbije kao tranzitne zemlje dobrim dijelom zavisi od položaja Grčke.
U Srbiji posluju 34 banke, različite vlasničke strukture, a tržišno učešće grčkih banaka iznosi 16,2 odsto. Sa većinskim grčkim kapitalom u Srbiji su EFG Eurobanka, Nacionalna banka Grčke, Alfa banka i Pireus banka. Tanjug