BEOGRAD, Banke u Srbiji počele su da prodaju dugove građana i firmi specijalizovanim agencijama za naplatu potraživanja. Dugove trenutno otkupljuje pet velikih agencija i nekoliko manjih. Banke ih prodaju po 20 do 30 odsto nižoj cijeni nego što je vrijednost potraživanja, a nerijetko i uz mnogo veći „popust“, ako procjene da nema šansi za naplatu zajma.
Kada preuzmu naplatu dugova, agencije kreću u akciju. Najprije su to telefonski pozivi, često neprijatni za klijente dužnike. Slijede i razgovori, kao i upornije metode ubjeđivanja da se utjeraju rate kredita ili cijeli dug.
Zasada nema mnogo dugova ustupljenih agencijama, tvrde u Udruženju banaka Srbije.
– Banke, ipak, radije pokušavaju najprije da pronađu neko rješenje za klijenta koji ne može da otplaćuje prispjele rate – kaže Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije. – To su najčešće grejs-periodi, reprogramiranje, refinansiranje i slično. Tek kao krajnje rješenje praktikuje se prodaja kredita.
Naplata rata problematična je kod 17,5 odsto odobrenih zajmova, vrijednih oko 270 milijardi dinara. Prema podacima Kreditnog biroa, privreda najviše kasni u otplati rata – čak 13,4 odsto pozajmica ne vraća se na vrijeme. To je porast od 6,5 odsto u odnosu na period od prije godinu dana. Docnja građana dostigla je 3,3 odsto pozajmica.
– Ima problema i u otplati kredita, a procenat problematičnosti često zavisi od vrste pozajmice – kaže Gojko Vrcelj, zamjenik direktora Sektora za upravljanje rizicima plasmana Folksbanke. – Banke su zato primorane da se na razne načine dovijaju kako bi naplatile svoja potraživanja, od slanja opomena preko administrativnih zabrana, pa nadalje.
Jedna od velikih agencija za naplatu dugova otkupila je blizu 10.000 kredita građana i još nekoliko hiljada zajmova firmi, naravno po diskontnoj cijeni.
– Pronalazimo i one dužnike do kojih banke ne mogu da dođu – kažu u ovoj agenciji. – Sama procedura oko naplate kreditnih rata je umnogome standardizovana. Kreće se od poziva dužnika telefonom, zatim obavještenja pismenim putem, ili se ode na vrata. Tri poziva, u isto toliko mjeseci, uobičajeni su. Ako tu ne uradimo ništa, krećemo na sud.
U Narodnoj banci Srbije ukazuju da bankari mogu da ustupe „trećem pravnom licu“ potraživanja koja ne mogu da naplate. Ali, u tom slučaju uslovi iz kreditnog ugovora ne mogu se mijenjati, kako se klijent ne bi doveo u nepovoljnu situaciju.
– Banke to rade da bi umanjile svoj kreditni rizik i svoje gubitke, naravno pod uslovom da su dugovi dospjeli – kažu u NBS. – Uslov je i da firma, odnosno agencija kojoj se ustupa dug, nije povezana sa bankom na bilo koji način.
Obaveza
Banka koja prodaje dug može ustupiti podatke o klijentu agenciji ili, kako kažu, „trećem licu“, samo uz pismenu saglasnost klijenta. Ona je neophodna da bi se sačuvala takozvana obaveza bankarske tajne. Koliko se to u praksi primjenjuje, zasad nije moguće provjeriti. Novosti