SARAJEVO – Domaće banke su stabilne, kapitalizovane i izuzetno likvidne i trenutno su otporne na globalne probleme koji su uzrokovani ratom u Iranu, rekao je za “Nezavisne novine” Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.
Naime, 12. marta, Evropska unija je upozorila da bi stopa inflacije ove godine mogla da premaši tri odsto ako rat na Bliskom istoku dovede do toga da cijena nafte Brent ostane oko 100 dolara po barelu, a cijena gasa bude povećana u dužem periodu.
Niži ekonomski rast
Valdis Dombrovskis, evropski povjerenik za ekonomiju i prosperitet, rekao je u razgovoru sa ministrima finansija zemalja članica da bi u takvom scenariju ekonomski rast u ovoj godini bio čak 0,4 procentna poena niži od prognoze od 1,4 odsto krajem prošle godine.
Tako su se i Evropske centralne banke našle pod pritiskom finansijskih tržišta da povećaju kamatne stope, jer je rat u Iranu doveo do rasta cijena energenata i ponovo pokrenuo strah od novog talasa inflacije.
Kako navode evropski mediji, investitori su pojačali očekivanja da bi do kraja godine kamate mogle da podignu Evropska centralna banka, Švajcarska nacionalna banka i Švedska centralna banka, dok se procjenjuje da bi Banka Engleske mogla da krene istim putem 2027. godine.
U Aziji se takođe smatra da bi centralne banke mogle da odustanu od planova za smanjenje kamata, pa čak i da razmotre njihovo povećanje.
Promjena očekivanja na tržištima
Promjena očekivanja na tržištima uslijedila je nakon što su pojedini veliki proizvođači smanjili proizvodnju nafte, dok su strahovi od dugotrajnih poremećaja u transportu podigli cijenu nafte iznad 119 dolara po barelu, što je najviši nivo od sredine 2022. godine.
Ovo podsjeća na situaciju iz 2022. godine kada je rat u Ukrajini izazvao energetski šok i nagli rast inflacije, kada su evropske centralne banke kasno reagovale sa povećanjem kamata.
Očekivanja su da bi Evropska centralna banka (ECB) mogla povećati kamatu jednom do juna ili jula, te vjerovatno još jednom do kraja 2026. godine.
Globalni poremećaji
Ražanica navodi da globalni poremećaji oko sukoba u Iranu, te tržišta nafte kao glavnog energenta moraju imati uticaj na sve, pa tako i na BiH.
“Gorivo je najosnovnija sirovina koja suštinski ulazi u sistem kalkulacije cijena za sve proizvode. Ukoliko se ovako nastavi, doći će do lančanog poskupljenja sve robe i usluga”, naglasio je Ražanica.
Bankarski sektor u BiH
Kada je u pitanju bankarski sektor u BiH, Ražanica kaže da je on prilično imun na globalna dešavanja, ali ipak ne u potpunosti.
“Ne možemo reći da velike promjene na svjetskim tržištima nemaju nikakav uticaj na bankarski sektor, ali vidjeli smo i u prethodnom periodu kada su bili razni globalni poremećaji da je domaći bankarski sektor pokazao zavidan nivo otpornosti na te poremećaje. Mi ne vidimo još uvijek bilo kakve probleme na finansijskom tržištu BiH, te ne očekujemo značajnije poremećaje jer postoji adekvatna likvidnosna baza u bankarskom sektoru, on je stabilan, kapitaliziran i izuzetno likvidan. Mislim da ne trebamo očekivati veće poremećaje u nekom kratkom do srednjem roku, a dugoročne prognoze nemoguće je davati jer ne možemo pretpostaviti u kojem će se pravcu ova globalna situacija odvijati”, objasnio je Ražanica. Nezavisne novine