BEOGRAD, Brojna preduzeća koja su se u prethodnom periodu značajno zadužila, a kao zalog da će pozajmicu vratiti ponudile nekretnine, mogla bi da ostanu bez njih.
Naime,kako se tržište nekretnina bude oporavljalo i cijene rasle, bankama će biti isplativije da oduzmu nekretninu i da je prodaju nego da održavaju u životu problematičan kredit.
Da taj trend polako započinje potvrdili su nam u nekoliko privrednih sudova u Srbiji, kao i agenti za prodaju nepokretnosti. Stručnjaci očekuju da će banke radije problem nenaplativih zajmova rješavaju „unovčavanjem“ hipoteke nego da duže vrijeme čekaju da klijent dođe do novca za nastavak otplate kredita.
S druge strane, stanovništvo bi u određenoj mjeri mogao da zaštiti strah banaka od loše reputacije koju bi stekle ako bi počele građane da izbacuju iz kupljenih stanova. Iako je hipoteka najčešće sredstvo za obezbjeđivanje stambenih kredita ili većih privrednih zajmova, banke su do sada rijetko odlučivale da založenu nekretninu zaista i prodaju u slučaju da klijent kasni sa otplatom pozajmice.
Prema navodima bankara, aktivacija hipoteke nešto je češća kod preduzeća nego kod građana, ali otkad je ekonomska kriza zahvatila i Srbiju, ovaj vid obezbjeđenja još se ređe koristi, ponajčešće zbog toga što banke teško mogu stan ili zgradu da prodaju po adekvatnoj cijeni, budući da je tržište nekretnina u posljednjih godinu dana u oštrom padu i kad su u pitanju cijena i kad je u pitanju promet.
Urednik portala ekonomija.org Miroslav Zdravković smatra da banke u Srbiji ne aktiviraju hipoteke u većem broju, između ostalog i zato što bi morale da pokažu da ta vrsta obezbjeđenja zaista vrijedi onoliko koliko je navedeno.
Prema njegovom mišljenju, teško je procjeniti kako će se kretati cijene nekretnina u Srbiji u narednom periodu, zbog čega još ne treba očekivati da banke masovnije počnu da problem kašnjenja sa otplatom zajmova rješavaju uzimanjem i prodajom založenih stanova i zgrada.
„Masovna aktivacija hipoteka možda bi pokazala da je car go, odnosno da vrednost hipoteka na tržištu nije onolika koliko piše u ugovorima, zbog čega bi banke bile prinuđene da izvrše reviziju svojih plasmana naniže. Činjenica je da je statistika tržišta nekretnina neprecizna i da se ne zna da li su cene stanova pale 40 ili 50 odsto i koliko je tačno smanjen promet, što bankama otežava procenu“, kaže on.
Zdravković kaže da je „svetska kriza uticala na to da hipoteke padaju svuda u svetu pa tako i u Srbiji. Naša ekonomija je vezana za Nemačku, kojoj ne ide dobro, pa se ne vidi jasan oporavak, niti se može proceniti kakve će cene nekretnina biti u budućnosti, što banke odvraća od aktivacije hipoteka“ i napominje da građani rijetko kasne sa otplatom stambenih pozajmica, zbog čega malo njih i dolazi u situaciju da im banka može uzeti kupljenu nekretninu.
Saradnik Centra za slobodno tržište Aleksandar Stevanović smatra da će čim se tržište nekretnina oporavi, banke sigurno početi da mnogo češće aktiviraju hipoteke preduzeća, ali da se to može očekivati i kod kredita građana, s obzirom na to da se masovno uzimanje stambenih kredita tek očekuje.
„Bankama nije cilj da uzmu hipoteku, već da održe kredit, naročito zato što je teško naći kvalitetnog klijenta kojem će ponovo plasirati sredstva, zbog čega su spremne da oproste kašnjenje od mesec ili dva u otplati. Drugo, percepcija naroda je takva da će u slučaju da banka nekome uzme kuću, svi odmah reći da to zelenaši pljačkaju jadne ljude, iako to uopšte nije tačno. Dakle, banke imaju problem plasmana i strah od lošeg imidža“, objašnjava Stevanović.
Prema njegovim riječima, banke oklevaju sa aktivacijama hipoteka u prvoj ili drugoj godini otplate kredita, strahujući i da ne bi mogle da povrate uloženi novac, iako su, kako kaže, banke mnogo ranije od ostalih uočile „balon“ na tržištu. Naime, njihovi vještaci su redovno procjenjivali nekretnine nad kojima su uspostavljane hipoteke na niže iznose od onih koje je tržište u tom momentu bilo spremno da plati, čime su se štitile od pada cijena.
Stevanović vjeruje da će kada Srbija izađe iz krize, „što neće biti ni ove ni sledeće godine“, tržište nekretnina doživjeti rast koji će biti praćen masovnim uzimanjem stambenih kredita, što znači da će barem zbog većeg broja plasmana, češće dolaziti do aktivacije hipoteka.
S druge strane, Goran Pitić, predsjednik Upravnog odbora Sosijete ženerala, kaže da je njegova banka do sada imala samo jedan ili dva slučaja aktivacije hipoteke u privrednom sektoru „koja su pokazala svu nemoć našeg stečajnog postupka“, dok u poslovanju sa građanstvom nije bilo takvih slučajeva, „ne zato što ne možemo da realizujemo hipoteke, koje su, naročito u privredi, često i znatno više od iznosa kredita, već zato što smo vodili veoma opreznu politiku odobravanja kredita i uzimanja hipoteka tako da ne dođemo u takvu situaciju“.
„U svakom slučaju bismo se ponašali u skladu s tržišnim uslovima. Pretpostavljam da neke banke sada nisu rade da aktiviraju hipoteke, naročito ako ne mogu da na taj način kompenzuju gubitak“, kaže Pitić, dodajući da situacija u Srbiji u pogledu potrebe za aktiviranjem hipoteka još uvijek nije rizična. Danas