BEOGRAD, Banke od početka godine više kupuju državne hartije i zapise Narodne banke Srbije nego što kreditiraju privredu i građane. Da bi pokrila deficit u budžetu, država je za dva mjeseca emitovala hartije vrijedne tridesetak milijardi dinara. Narodna banka Srbije je istovremeno prodala zapisa za 140 milijardi, a na svemu tome bankari će zaraditi 700 miliona dinara.
Očigledno je da se bankama više isplati da trguju vrijednosnim hartijama sa dvocifrenim prinosom nego da uz rizik plasiraju zajmove svojim klijentima. Banke danas imaju mogućnost da kupuju državne hartije po godišnjoj kamati i do 15,1 odsto, a nešto manju kamatu od 12 procenata dobijaju na zapise centralne banke.
Čitav posao još je isplativiji znajući da se hartije kupuju u dinarima, a da je domaća valuta u posljednja dva mjeseca ojačala za četiri odsto. Velika zarada uz malo rizika, danas je, dakle, osnovni razlog što banke u repo hartijama NBS imaju 70 milijardi dinara, a u državnim zapisima oko 150 milijardi dinara. Ukupno, dakle, 220 milijardi dinara.
Statistički podaci još su rječitiji ako se zna da su banke tek dva puta više od toga plasirale kredita građanima. Krediti privredi su veći za pet puta, ali podsjetimo, da je glavni posao banaka rad sa stanovništvom i privredom.
Ekonomista Goran Nikolić kaže da banke kupujući državne zapise i hartije centralne banke imaju relativno siguran plasman.
Kamata je prilično dobra, novac je na sigurnom i nema straha da li će klijent bankrotirati. Banke su u hartijama NBS 19. januara imale 50 milijardi a mjesec dana kasnije 70 milijardi dinara. Sve to potvrđuje rastuću atraktivnost hartija. Banke očigledno pretpostavljaju da će dinar biti stabilan i da njihova investicija u državne papire neće gubiti na kursu kaže Nikolić.
I ulaganja u državne, trezorske zapise rastu, posebno u posljednja dva mjeseca. Samo u ovoj godini država je prodala svojih papira za više od 30 milijardi dinara. Od ukupno 11 aukcija, samo četiri nisu bile sto odsto realizovane. Prosječna kamata je bila 14 odsto.
Prema podacima Uprave za Trezor, banke su najveći kupci državnih zapisa, u prosjeku kupe oko 80 odsto svake emisije. Samo na aukciji od 8. februara bankama je pripalo 97 odsto od deset milijardi dinara kolika je ukupna emisija. Ostalo su kupili investicioni fondovi.
Hartije kupuju sve banke, i to proporcionalno svojoj veličini. Ipak, bolje prolaze one veće s obzirom na to da manje banke imaju hroničan problem sa nedostatkom dinara. Razlog je to što štednja u dinarima praktično ne postoji, a ono što i oroče, građani uglavnom povjere najvećim bankama kaže zamjenik predsjednika IO u jednoj banci koji nije željeo da mu otkrivamo ime. Naš sagovornik ne spori da se banke, posebno velike, danas ponašaju kao pravi preduzetnici.
Na ukupan kapital banke zarađuju oko šest odsto, što je najniže u regionu. Zato i nije čudo što koriste načine na koje mogu više da zarade. Treba imati u vidu i da je sve manje zahtjeva za kreditima, posebno onih za investicije kaže naš izvor.
U Hipo banci navode da novac kojim raspolažu ulažu i u jednu i u drugu vrstu poslova. Ova banka nije nikada prekidala kreditiranje, ni građana niti privrede, a istovremeno ulaže i u državne zapise.
Prema istraživanju Unije poslodavaca Srbije, banke u prosjeku odobre tek svaki treći zahtjev privrede za kredit. „Restriktivnost je sve izraženija. Oko 17 odsto privrednih subjekata nije u mogućnosti da redovno otplaćuje kredite”, tvrde u Uniji. Blic