BEOGRAD, Narodna banka Srbije je oslobodila oko 300 miliona evra obavezne devizne rezerve banaka, ali to se ne osjeća ni na jednom polju – kurs i dalje raste, a kredita je sve manje u ponudi.
Kada je centralna banka donosila odluku da se bankama vrati blokirani dio sredstava, namjera je bila da se poveća tražnja za dinarima, a samim tim i da se stabilizuje devizni kurs. Očekivalo se i da se, prije svega, privredi ponudi više povoljnijih kredita.
– Budući da je nova obaveza izdvajanja stupila na snagu još prošle nedjelje, vidjeli smo da nije bilo pretjeranog uticaja na kretanje kursa – kaže Sonja Miladinovski, član IO Sosijete ženeral banke. – Što se oslobođenih deviznih sredstava tiče, sve zavisi od konkretnih poslovnih planova svake banke ponaosob. U svakom slučaju, ukoliko ima dobrih plasmana, viškovi će biti plasirani u kredite klijentima.
Prema riječima Đorđa Đukića, profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu, devize koje su dobile banke ne mogu da utiču bitnije na kretanje kursa, jer je interesovanje investitora za dinare splaslo. Narodna banka Srbije time što je zadržala svoju referentnu kamatu na 9,5 odsto jasno upućuje signal da ju je podredila deviznom kursu, a manje ulaganju u vrijednosne hartije.
– Uz to česte intervencije centralne banke na deviznom tržištu, stvaraju kod investitora nepovjerenje u stabilnost naše valute – ističe Đukić.- To znači da pada atraktivnost naše valute.
Kako kaže profesor Đukić, iako je centralna banka oslobodila dio deviza, banke neće davati više kredite, niti će smanjivati kamate, jer je stepen nenaplativih zajmova alarmantan. One će se do septembra, kada će se formirati nova vlada i kada bude usvojen njen program i program monetarne vlasti, “zatvoriti” i novac čuvati u trezorima. Novosti