BANJALUKA – Oblast kriptovaluta u Bosni i Hercegovini treba što prije da se reguliše s obzirom na sve veće probleme sa kojima se suočavaju investitori koji svoj novac ulažu u digitalni svijet.
Nakon što je kompanija „Bitminer Factory“ iz Gradiške bila prisiljena da obustavi projekat, vrijedan oko 180 miliona maraka, zbog otkazivanja saradnje od strane banke, a o čemu je CAPITAL ranije pisao, sa sličnim problemom se susrela i „BCX” (Balkan Crypto Exchange), jedina mjenjačnica kriptovaluta u zemlji, a koja ima sjedište u Banjaluci.
I njima je, kako tvrde, banka u kojoj su imali otvoren račun bez opravdanog razloga otkazala saradnju i tako ugrozila projekat koji je za samo nekoliko mjesci pokazao potencijal koji se ogleda u milion maraka prometa.
Mjenjačnica je bila svojevrsni posrednik između onih koji žele da kupuju i prodaju kriptovalute, a stvorena je i platforma koja to omogućuje. Novac za te namjene je išao preko bankovnog računa mjenjačnice.
Prema riječima Borisa Majstorovića, suvlasnika mjenjačnice, banka je naprasno počela da vraća novac sa računa prikupljen od uplata i tako im zakomplikovala poslovanje. Računi su i dalje otvoreni ali im je rečeno kako ne mogu puštati devizne transakcije.
On za CAPITAL kaže kako ništa nije bilo nezakonito te da je banka o njihovim poslovima bila upoznata na samom početku.
„Navodno im je iz centrale došlo obavještenje da zbog rizika više ne mogu da posluju sa nama, ali to nismo dobili napismeno. Već tri mjeseca naša mlada kompanija nema prihode, dok sa druge strane ima obavezu prema zaposlenima i rashode za zakup prostora. To je loša poruka za cijelo tržište startap kompanija“, kazao nam je on.
Da stvar bude gora, ni ostale banke ne pokazuju puno više razumijevanja, pa je sudbina ovog projekta neizvjesna.
Majstorović ocjenjuje kako je najveći problem neznanje i bježanje od odgovornosti.
„U neznanju i strahu im je najlakše reći da ne žele da sarađuju. Mi smo mjenjačnicu mogli otvoriti na Malti, u Linheštajnu ili Estoniji, gdje bi bili dobrodošli, ali smo htjeli da to bude ovdje i da tu tehnologiju pokažemo našim ljudima. Naša vizija je da će u deset do dvadeset godina u potpunosti da se izmjeni način poslovanja uvođenjem „blockchain“ tehnologije, a na kojoj su zasnovane kriptovalute“, kazao je on i ocijenio kako bi donošenje propisa kojima bi se definisala ova oblast ohrabrila banke da posluju bez straha.
Bankari: To nije valuta
Da su banke nespremne za kriptovalute i imaju animozitet prema poslovanju sa ovakvim kompanijama potvrdio nam je i Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH. Prema njegovoj ocjeni, kriptovaluta nije valuta.
„To je samo neko nazvao valutom. Ima ih preko 4.000 i kao takve, osim špekulativnih poslova, ne znače ništa ukoliko ih neko ne stavi u pravni sistem“, kazao je on.
Sa druge strane, dodaje, kako banke nemaju ništa protiv „blockchain“ tehnologije na osnovu koje upravo nastaju kriptovalute.
„To je tehnologija budućnosti koja nije vezana samo za kriptovalutu, a svaka velika banka želi da se razvija kroz tu tehnologiju, jer ima brojne benefite“, zaključio je Kutle.
Generalno, većina zemalja u Evropi je ovu oblast za sada djelimično regulisala kroz postojeće zakone. Par zemalja je to riješilo posebnim zakonom što je, prema ocjeni stručnjaka, možda i najbolja opcija kada je BiH u pitanju.
Ocjenjuje se kako je Linheštajn svojim zakonom najbolje na svijetu regulisao ovu oblast, a prema našim saznanjima dio investitora u RS lobira upravo za takvo rješenje.
Za sada glas razuma dolazi iz Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske.
Srđan Rajčević, resorni ministar, početkom septembra je primio predstavnike „BCX“ mjenjačnice i preko društvenih mreža poručio kako je regulacija tržišta neophodna za privlačenje investicija.
Najdalje otišla Slovenija
Kada je region u pitanju, najdalje je otišla Slovenija gdje je rudarenje kriptovaluta prema standardnoj klasifikaciji jedna od djelatnosti obrade podataka i srodnih djelatnosti, a trgovina kriptovalutama svrstana je među ostale neklasifikovane prateće poslovne aktivnosti.
Preko platforme “Elipay” digitalnim valutama se može kupovati na preko 300 lokacija, a odnedavno su počeli poslovati i u Hrvatskoj.
U Srbiji postoje onlajn servisi gdje se mogu kupiti i prodati kriptovalute, a imaju i automate u nekoliko gradova poput Beograda, Novog Sada, Niša, Subotice i Inđije gdje se kriptovaluta kupuje i prodaje za keš. Prema Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma neophodno je da korisnici prođu proceduru verifikacije.
Evropska unija je odlučila ovu oblast pustiti da se razvija, pa je u rezoluciji Evropskog parlamenta navedeno da područje “blockchain” tehnologije ima jako puno potencijala, da ne ugrožava monetarni sistem i da će biti potrebna određena regulacija, s tim da treba paziti da se njen razvoj ne uguši.
CAPITAL: Dejan Tovilović
13 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Strogo kazniti te banke koje su zbog svoje pohlepe dovele klijente u zabludu,i pricinile im stetu.Bez obzira da li su kriptovalute u pravnom sistemu ili nisu,banka je upoznata sa poslovanjem klijenta i obavezala se da ce ih pratiti u biznisu takvom kakav je,otvorila im je racun.Klijenti su ulozili novac,svoj i od saradnika i onda banka sve to unisti i prouzrokuje stetu klijentima i normalno je da treba da im nadoknadi i materijalnu i nematerijalnu stetu.Klijentima je unisten ugled u poslovnom svijetu.Zasto su banke pristajale na te odnose i ugovore sa klijentom,znali su sa cim se bavi i u koje svrhe otvara racun.A banka kasnije interno neka trazi odgovornost od svojih nesposobnih i pohlepnih menadzera koji su je doveli u ovakvu situaciju,mislili su da uzmu ekstra profit,i tada bi imali dobar bonus.Sada nek odgovaraju i jedni i drugi,ali investitora drzava mora da zastiti ako misli da nam se ne razbijeze.
Dobra ideja, dobar projekat, prije svega vrijedan projekat.
Tim profesionalnih i sposobnih ljudi. Perspektivno i ambiciozno, ali BiH.
EU, Hrvatska, Slovenija, Srbija, svi su več uveli ili uveliko rade na zakonskim rješenjima da se oblast kriptovaluta ured, u cilju rasta i razvoja novih tehnologija i novog zapošljavanja. Samo ova seljačina i neznalica Berislav Kutle kaže da to ne znači ništa.
Dok god amaterizam i primitivizam vlada našim krajevima i ovakvi trećerazredni “bankari” i “stručnjaci” sjede na visokim stolicama, narod će da odlazi. I treba da odlazi. Što dalje od ovakih.
Bitcoin i ostale kriptovalute su velika konkurencija bankama i zato ih banke i bankari preziru i rade sve da ih uniste.Ako dodje do opste prihvacenosti Bitcoina i ostalih kriptovaluta banke ce izgubiti funkciju
Boris Majstorovic sam kaze kako bi se donosenjem propisa ohrabrile banke. Pa ti krenuo raditi posao sa mjenjacnicom, a propisa nema i nije ti cudno sto su te banke odskartale?
Svijet već uveliko prihvata Kriptovalute kao platežno srestvo,i doživile su uspon ogromnih razmjera,pogotovo kad su uvedene zakonske regulative,porez na dobit i sl. od čega svi imaju korist,svaka čast Borisu Majstoroviću za inicijativu da napravi pritisak na banke kao i na Vlast da počnu razmišljati o Kripto valutama kao opciji za platežno srestvo što bi ako uspije u namjeri, moglo podići životni standard onih građana koji bi prihvatili kriptovalute.Sretno Borise
Ajde mi pojasni kako bi mi to poboljsalo zivotni standard pa da je prihvatim? S obzirom da smo svjedoci da to nista bez banaka ne noze da funkcionise.
Ovaj vlasnik mjenjacnice a prica o unicreditu koji posluje 200 godina. To je ko da ja govorim tropiku sta da radi, a drzim lokalni granap u trnu
Tacno tako i ja u vujek kupujem u Trokiu, Bingu Konzumu mnogo su jeftiniji i bolji. To sam saznala kada sam zatvorila svoj str.
E jesi naso gde ces da pokreces posao.Svako normalan iz BIH i RS bjezi glavom bez obzira .U BIH je nemoguce normalno raditi i zivjeti i otvoriti neku firmu prosto te uguse vioskim nametima razne inspekcije koje traze mito i pisu kazne ,razni pametnjakovici ne moze se tu normalno raditi u nekim jednostavnim granama a kama ova nova oblast visoketehnologije
Trebalio ste otvoriti mjenjacnicu u Sloveniji.Slovenija se reklamira kao kripto drzava i nastoji da privuce sto vise kompanija koje se bave kriptovalutama
Ovo je reklama koju je platila slovenacka vlada i koja se vrti na blumbergu
https://www.youtube.com/watch?time_continue=18&v=q0MMab-txSE
Bolje biti bogat nego ne biti!
Šta sad da rade silni radnici koji plate primaju u virtuelnim valutama?
Nisu banke nespremne, nego ova drzava tehnoloski kasni za svijetom. Citava Evropa jos 2015 u potpunosti ukinula analogni televizijski signal, samo kod nas jos uvijek krci slika, u svijetu takodje vec uveliko postoji elektronski potpis, samo kod nas drzava ne priznaje npr. elektronsko bankarstvo, vec 5 godina u svijetu se normalno trguje Bitcoinom i drugim kriptovalutana, samo kod nas je to jos uvijek kao da je sletio svemirac. Tehnoloski kasnimo za svijetom, jer se politicari medju sobom prepucavaju preko ledja naroda. Oni se svadjaju, a mi trpimo. Da nisu Telekomi pritisli, nebi bilo ni 4G mreze u dogledno vrijeme. Tehnoloski, BiH zaostaje za svijetom i to ne samo za razvijenim svijetom, vec i za regionom.