BEOGRAD, Ukoliko Narodna banka Srbije, kako se najavljuje, podigne obaveznu rezervu, banke će biti primorane da podignu kamatu na kredite. Za sada je kod centralne banke „zamrznuto“ 2,5 milijardi evra banaka.
Izmjena pravila poslovanja značiće, tako, da na 100.000 evra depozita klijenta, banka mora, kao obaveznu rezervu, na poseban račun da izdvoji 25 odsto. To, prema tvrdnji Srđana Cekića, predsjednika IO Poštanske štedionice, znači i da će prosječna kamata na štednju u Srbiji morati da se poveća sa sadašnjih pet, na oko 6,5 odsto.
– S druge strane, prinuđena je da poveća i kamatu na kredite za isti iznos rezervisanja, da bi došla na takozvanu nultu kamatu – tvrdi Cekić. – Na tu cijenu banka dodaje rizik s kojim posluje, maržu za pokrivanje svojih troškova, što utiče na povećanje kamate na plasmane. Generalno, na visinu kamatnih stopa u Srbiji utiče nivo kamata na štednju i depozite preduzeća, obavezna rezerva i rizik. Kada se to povećava, poskupljuju i krediti.
Isto misle i ostali bankari.
Kako za „Novosti“ kaže Zoran Petrović, zamjenik predsjednika IO Rajfajzen banke, povećanje obavezne rezerve imaće negativan uticaj na poslovanje banaka.
– S obzirom na to da NBS imobiliše 2,5 milijarde, mogla bi da na taj novac odobri bankama i neku kamatu, kao što je to slučaj u drugim zemljama – zaključuje Petrović.
Odbor za bankarstvo Privredne komore Srbije predložio je, inače, smanjenje obavezne rezerve banaka za kredite odobrene privredi za finansiranje proizvodnje, izvoza i pripreme izvoza, a sve kako bi se povećala likvidnost i podstakao privredni rast.
Najlošiji
Komercijalne banke se suočavaju sa problemom kako da obezbjede sopstvenu likvidnost, a privredi adekvatan nivo sredstava, prihvatljivu ročnost i cijenu kredita – rekao je Vladimir Čupić, predsjednik IO Hipo-Aalpe-Adrija banke. Obim „loših kredita“ u bilansima banaka u Srbiji je 18,6 odsto, i raste, što je najlošije u regionu. Ako se to ne riješi, može da dođe do smanjenja kreditne aktivnosti i povećanja kamata. Novosti
