BANJALUKA, Ministarstvo trgovine i turizma RS kontinuirano prati kretanja cijena osnovnih životnih namirnica kod nas i u okruženju, kao i cijene na svjetskoj berzi, a ukoliko dođe do većih oscilacija u kretanju tih cijena, Vlada RS je spremna da blagovremeno i u skladu sa ovlaštenjima reaguje putem odgovarajućih pravnih mehanizama, rekao je Bakir Ajanović, ministar trgovine i turizma RS.
On je naglasio da bi upravo tim mehanizmima bili zaštićeni domaća proizvodnja i potrošači u RS.
S obzirom na to da ste nedavno imenovani na ovu poziciju, koji će biti prvi koraci koje planirate uraditi i koji je Vaš program?
AJANOVIĆ: Nastojaću da bude nastavljena realizacija svih započetih aktivnosti, od normativnog do tematskog dijela, prema planu za ovu godinu. S obzirom na to da je do kraja godine ostalo još nekoliko podzakonskih akata koji bi trebalo da budu usvojeni, a kojima će se upotpuniti postojeća zakonska rješenja, nastojaću da budu ispoštovani planirani rokovi.
Kakvo stanje ste zatekli u Ministarstvu po dolasku, da li planirate vršiti neki vid reorganizacije i da li ima viška radnika?
AJANOVIĆ: S obzirom na to da sam funkciju ministra preuzeo praktično na polovini mandata, mogu konstatovati da je u Ministarstvu do sada mnogo urađeno kada je riječ o planiranim normativnim i tematskim aktivnostima. Isto tako, mogu primijetiti da je sama unutrašnja organizacija Ministarstva na kvalitetnom nivou, tako da će korekcije po pitanju organizacije posla biti minimalne i u skladu sa planiranim aktivnostima.
Ima li Ministarstvo na čijem ste čelu mehanizme zaštite građana od poskupljenja osnovnih životnih namirnica ove godine?
AJANOVIĆ: Zakon o regulisanju cijena koji je na snazi predviđa mogućnost propisivanja mjera neposredne kontrole cijena u slučaju drastičnih poremećaja na tržištu, koji se odnose na slučajeve kada i pored preduzetih mjera ekonomske politike nastupe veći poremećaji, u slučajevima sprečavanja monopolskog formiranja cijena, kao i u slučajevima zaštite životnog standarda stanovništva. Ministarstvo može propisati niz mjera neposredne kontrole cijena, poput određivanja fiksne, zatim najviše ili najniže cijene, te davanja saglasnosti na cijene određenih proizvoda ili usluga, ali i određivanje marže i vraćanje cijena na prethodni nivo.
Na snazi je Uredba o ograničavanju marži, kojom su ograničene na osnovne životne namirnice i kojom se vrši kontrola cijena tih namirnica. Da li možete garantovati da hljeb u RS neće poskupjeti?
AJANOVIĆ: Bilo kakva predviđanja unaprijed uvijek su nezahvalna. Ono što kao ministar mogu potvrditi je da kontinuirano pratimo kretanja cijena osnovnih životnih namirnica kod nas i u okruženju, kao i cijene na svjetskoj berzi. Ukoliko dođe do većih oscilacija, Vlada RS spremna je da blagovremeno i u skladu sa ovlaštenjima reaguje putem odgovarajućih pravnih mehanizama. Tim mehanizmima bi bili zaštićeni domaća proizvodnja i potrošači u RS. Ministarstvo u okviru svojih aktivnosti kontinuirano održava sastanke sa predstavnicima udruženja pekara, mlinara i poljoprivrednih proizvođača, u cilju analize kretanja cijena hljeba u RS.
Nedavno je Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao da moćni trgovinski lanci kontrolišu tržište u BiH. Koliko je to tačno i da li država može da utiče na tržište, ne u smislu narušavanja slobode tržišta, nego sa regulativom da se na vrijeme plaća roba koju trgovinski lanci uzmu?
AJANOVIĆ: Odnosi između trgovačkih lanaca i njihovih dobavljača, koji se tiču roka, vrste i načina isporuke proizvoda s jedne strane i novčane isplate za isporučenu robu s druge strane, uređuju se ugovorom između njih. U ugovoru su precizirani vrijeme u kojem je trgovački lanac dužan isplatiti novac dobavljaču za isporučenu robu, te zaštitni mehanizmi u slučaju neispunjavanja navedenih obaveza u ugovoru. Na sceni u RS i
BiH je dogovaranje cijena među određenim subjektima, pa tako mlinari očigledno između sebe dogovaraju cijene, što je zabranjeno. Može li država išta uraditi po tom pitanju?
AJANOVIĆ: Zakonom o konkurenciji uređuju se pravila, mjere i postupci zaštite tržišne konkurencije u BiH. Da bi, u konkretnom slučaju, moglo biti utvrđeno postojanje monopola ili dogovaranja cijena, Konkurencijski savjet mora sprovesti postupak koji se pokreće po zahtjevu stranke ili po službenoj dužnosti. Ministarstvo u okviru svoje nadležnosti organizuje sastanke sa relevantnim predstavnicima privredne zajednice u cilju pronalaženja rješenja kako bi se suzbila pojava nelojalne konkurencije na tržištu i omogućile jednake pozicije svim interesnim grupama.
Što se tiče turizma, činjenica je da baš i nemamo osposobljen kadar. Kako gledate na turizam RS i može li on i kako napredovati?
AJANOVIĆ: Ministarstvo je uradilo analizu stanja turističke oblasti u RS, te zaključilo da je najveći problem u turizmu RS nedostatak ljudskih resursa, odnosno kadrova u turizmu. Tako je Strategija razvoja turizma RS za period 2011 – 2020. godina za većinu učesnika u turističkoj industriji predložila dodatnu edukaciju u cilju podizanja profesionalnosti na viši nivo. Neophodno je izvršiti i ozbiljne aktivnosti zaštite životne sredine, dok je za razvoj turističkog proizvoda potrebna i turistička infrastruktura koja odgovara savremenim zahtjevima. Pored navedenog, nedostaju veliki smještajni kapaciteti u banjskom i planinskom turizmu, dok je seoski turizam u povoju i nedovoljno je afirmisan.
Koji sektor turizma bi, po Vašem mišljenju, mogao najbrže napredovati i biti jedan od pravaca razvoja RS?
AJANOVIĆ: Znajući da RS ima posebne prednosti kada je riječ o svim oblicima turizma u prirodi, sasvim je očekivano da su takve turističke destinacije i najperspektivnije. Najviše se ističu ruralni, avanturistički i etno-turizam. Posebna pažnja je usmjerena na ruralni ili seoski turizam, jer su primjetna znatnija ulaganja u eko-sela. Pored toga, naša dva nacionalna parka ”Sutjeska” i ”Kozara”, uz dopunjavanje odgovarajućim sadržajima, mogu biti izuzetno atraktivna za avanturistički turizam, kao i planina Jahorina, koju je potrebno urediti da bude privlačna turistima tokom cijele godine. Treba reći da smo pozitivno iznenađeni reakcijama koje smo primili na sajmovima, jer smo vidjeli da postoji velika zainteresovanost za RS, kao novu i nepoznatu destinaciju za inostrane turiste.
Ekskurzije
Ministarstvo prosvjete i kulture RS insistira na izmjenama odredaba Zakona o turizmu koje se tiču osnivanja i rada turističkih agencija. Kada se to očekuje?
AJANOVIĆ: Imajući u vidu sve što se posljednjih mjeseci dešava sa učenicima i osnovnih i srednjih škola kada su u pitanju ekskurzije Ministarstvo je zajedno sa Ministarstvom prosvjete i kulture dogovorilo izmjenu zakonskih rješenja i podzakonskih akata koji se odnose na poslovanje turističkih agencija, organizovanje ekskurzija, ali i proces izbora turističke agencije koja bi radila ekskurziju. Cilj tih izmjena je pooštravanje uslova za otvaranje turističkih agencija, povećanje garancija bezbjednog putovanja, ali će biti propisani i jasni kriterijumi za direktore škola kada je u pitanju izbor agencije koja će voditi djecu na ekskurziju. Nezavisne novine