TOKIO, Na azijskim berzama u srijedu su cijene akcija porasle, četvrti dan zaredom, što se zahvaljuje rastu Wall Streeta i nadi ulagača da će Kina uvesti podsticajne fiskalne mjere kako bi ublažila posljedice trgovinskog rata sa SAD-om.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,3 posto, ojačavši četvrti dan zaredom.
Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks porastao 0,4 posto, dok su cijene akcija u Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu ojačale između 0,2 i 0,5 posto. U Šangaju su blago pale.
Podršku tržištima pruža jučerašnji rast cijena akcija na Wall Streetu jer je nastavljen trend boljih nego što se očekivalo kvartalnih poslovnih rezultata američkih kompanija.
Blag pad kineskih tržišta posljedica je zaoštravanja napetosti između SAD-a i Kine, nakon što je Washington najavio da će ovog mjeseca uvesti carine na još 16 milijardi dolara uvoznih proizvoda iz Kine.
Ukupno su dosad SAD i Kina jedna drugoj uveli carine na uvoz roba u vrednosti od 34 milijarde dolara s obe strane, a prete i daljim carinama.
No, gubici na kineskim berzama nisu veliki jer se špekulira da bi tamošnje vlasti mogle uvesti mjere za podsticanje rasta ekonomije, kao što je pojačana potrošnja na infrastrukturu i popuštanje monetarne politike.
Pozitivno su na kineske berze uticali i podaci o snažnom rastu kineskog izvoza u julu, iako je na početku tog mjeseca SAD uveo carine na uvoz dijela kineskih proizvoda.
Uvoz Kine je, takođe, snažno porastao, što pokazuje da je domaća potražnja i dalje snažna, uprkos strahovima od trgovinskog rata.
„Kineska politika preusmerila se sa strukturnih reformi na kratkoročnu podsticajnu politiku, što pruža podršku tamošnjim tržištima”, kaže Chotaro Morita, strateg u kompaniji SMBC Nikko Securities.
Upozorava, međutim, da se uz eskalaciju trgovinskih tenzija ne može očekivati značajniji rast kineskih tržišta.
S druge strane, Wall Street snažno raste, pa se S&P 500 indeks ponovno primiče rekordnim nivoima.
„Podsticaj američkoj ekonomiji od smanjenja poreza početkom ove godine uskoro će dostići vrhunac. Idućih meseci u fokusu ulagača biće kako će tržište uračunati u cene deonica prelazak tog vrhunca”, kaže Morita.
A na valutnim tržištima dolar je oslabio prema korpi valuta nakon što je danima jačao. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros 0,15 posto, na 95,06 bodova.
Pritom se cijena američke valute prema japanskoj stabilno kreće oko 111,35 jena, koliko je iznosila i juče u ovo doba.
No, američka valuta oslabila je u odnosu na evropsku, pa je kurs evra porastao s jučerašnjih 1,1550 na 1,1615 dolara, odmaknuvši se od najnižih nivoa u šest nedjelja.
Cijene nafte su jutros stabilne nakon što su od početka nedjelje skočile oko 2 posto jer se ulagači plaše da će uvođenje sankcija Iranu od strane SAD-a izazvati pad izvoza nafte iz te zemlje.
Jutros se cijena barela na londonskom tržištu kreće oko 74,65 dolara. Hina