BANJALUKA – Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Ćorić izjavio je da je intencija Republike Srpske da do 2025. godine bude završena dionica auto-puta od Bijeljine do Rače, te da sljedeće godine počne gradnja aerodroma u Trebinju.
Ćorić je u intervjuu Srni podsjetio da su na zajedničkoj sjednici vlada Republike Srpske i Srbije kao strateški ciljevi zajedničkog djelovanja definisani upravo izgradnja auto-puta Beograd-Banjaluka, te izgradnja aerodroma u Trebinju.
“Kada je u pitanju dinamika izgradnje auto-puta, raduje me opredijeljenost Vlade Srbije da u punom kapacitetu finansira izgradnju dionice Rača-Bijeljina. Riječ je o dionici dugoj 20 kilometara, čija je procijenjena vrijednost 134 miliona evra“, istakao je Ćorić.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska je sa svoje strane stvorila sve preduslove za raspisivanje tenderske procedure koja bi obuhvatila projektovanje i samu izgradnju ove dionice.
“Ono što me raduje jeste da dinamika izgradnje samog mosta na rijeci Savi ide u skladu sa planovima i sigurno je da će to biti završena već sredinom sljedeće godine“, napomenuo je resorni ministar.
Ćorić je naveo da se uporedo radi na dionici auto-puta od Vukosavlja prema Brčkom i od Brčkog do Bijeljine, te najavio da će uskoro biti raspisan novi javni poziv za te dionice.
On kaže da je nepoznanica koliko će Brčko distrikt da prati dinamiku izgradnje auto-puta, obzirom na to da oni još nisu definisali ni neke osnovne korake koje moraju da urade da bi stvorili preduslove za raspisivanje javnog tendera za projektovanje i izgradnju na dionici koja prolazi kroz disktrikt.
Ćorić je dodao da je u velikom dijelu završena eksproprijacija zemljišta na dionici od Bijeljine prema Brčkom, te da se nastavlja na dionici od Vukosavlja do granice sa distriktom, gdje se trenutno rješeva problem miniranog terena.
Govoreći o ostalim aktivnostima preduzeća “Autoputevi Republike Srpske”, Ćorić je naveo da su one usmjerene na Koridor Pet ce i podsjetio da je prije petnaestak dana potisan ugovor o nastavku gradnje dionice od Doboja do Putnikovog Brda.
“Mislim da će u narednih sedam dana krenuti izgradnja na toj dionici. Drugo najvažnije gradilište u ovom trenutku je most u Gradišci i raduje nas da je taj posao pri kraju. Prema informacijama koje imam, oko 60 odsto radova na mostu je završeno. Do maja 2022. godine imaćemo most koji će biti u funkciji“, poručio je Ćorić.
On je kao posebno značajno naveo činjenicu da je hrvatska strana preduzela svoje aktivnosti i izabrala najpovoljnijeg ponuđača za gradnju dijela puta od granice sa BiH do Okučana.
Kad je riječ o aerodromu Trebinje, Ćorić je naglasio da je zatvoren javni poziv za izradu projektno-tehničke dokumentacije, te da je u toku izbor najpovoljnijeg ponuđača.
“U budžetu Republike Srbije definisan je dio sredstava za eksproprijaciju zemljišta, koju ćemo započeti već u ovoj godini. Nadam se da do kraja godine možemo završiti sve neophodne procedure da bismo sa izgradnjom aerodroma mogli da krenemo već u sljedećoj godini“, rekao je Ćorić.
Govoreći o poslovanju Aerodroma Banjaluka, Ćorić je rekao da je pandemija znatno uticala na ostvarene rezultate, ali i na planove ovog preduzeća.
“Oko 75 odsto saobraćaja koji se odnosi na prevoz putnika je zaustavljen, a tri mjeseca je čak bila obustavljena i redovna linija Banjaluka-Beograd. Ono što nas raduje jeste da smo u ovoj godini potpisali još jedan ugovor sa velikom svjetskom korporacijom `Viz er`, koja će otovoriti pet novih linija iz Banjaluke, dok `Rajan er` već definiše dvije nove linije“, naglasio je Ćorić.
Cilj kome Ministarstvo teži, tvrdi Ćorić, jeste da Aerodrom Banjaluka dođe do broja od 500.000 putnika na godišnjem nivou.
“Mislim da je to dostižan cilj, ali on zahtijeva predan rad ne samo menadžmenta ovog preduzeća, već svih organa koji na bilo koji način mogu da doprinesu boljem statusu Aerodroma Banjaluka, a i samom prometu roba i putnika“, rekao je Ćorić.
On je dodao da su u toku pregovori sa određenim prevoznicima oko kargo saobraćaja, te da postoje određene nedoumice oko samog carinjenja robe i daljeg transporta robe koja bi stizala na Aeodrom Banjaluka.
“To je ogroman posao koji se ne vidi u ovom trenutku, ali mora da se zaokruži da bismo došli do konačnih ciljeva“, napomenuo je Ćorić.
On je naveo da je među projektima na koje se dugo čeka i kojima se u posljednje vrijeme sve više govori i izgradnja puta od Broda na Drini do Šćepan Polja.
“Kako sam informisan, Savjet ministara je obezbijedio sredstva za izgradnju mosta na Tari, za koji će dio sredstava morati da obezbijedi i Crna Gora, kao i za izgradnju samog graničnog prelaza. U junu predstoji potpisivanje sporazuma između BiH i Crne Gore oko definisanja načina izbora najpovoljnijeg ponuđača“, pojasnio je Ćorić.
On je naveo da se za izgradnju ovog puta očekuju i značajna grant sredstva, te dodao da je plan da se do kraja godine završe svi neophodni radovi na dokumentaciji, te da se sljedeće godine definiše finansiranje i raspiše tender za izgradnju.
“Time ćemo napasti tu dionicu koja zaista predstavlja problem ne samo za ljude koji žive u Foči, već uopšte problem komunikacije između Sarajeva i Podgorice“, istakao je Ćorić.
Kada je riječ o javnim preduzećima, Ćorić je naveo da je u ovom trenutku možda najvažniji proces restrukturisanja “Željeznica Republike Srpske”.
Ovo preduzeće, naveo je Ćorić, mora biti spremno da odgovori vremenu koje dolazi, a u kojem će značajan transport biti preusmjeren na željeznice.
“Naš cilj je da stvorimo zdravo preduzeće, koje će biti tržišno orjentisano, koje će moći da zadovoljni potrebe i privrede i stanovništva, ali i potrebe radnika. Proces restruktuiranje ide u dobrom smjeru, što je u svojim izvještajima potvrdila i Svjetska banka“, naglasio je Ćorić.
On je istakao da je tempo koji Ministarstvo saobraćaja i veza diktira u ovom trenutku možda i malo naporan za javna preduzeća koja su pod njegovom direktnom ingerencijom i kontrolom, te naveo da ima pitanja koja se moraju kvalitetnije rješavati.
“Ono što se u značajnoj mjeri mora poboljšati jeste kvalitet izvedenih radova i rad nadzornih organa. Ministarstvo neće dozvoliti da bilo ko, na bilo koji način, ne radi ono što je definisano projektnim zadatkom“, rekao je Ćorić. Srna
