NOVI GRAD – Lokalne zajednice iz Republike Srpske i FBiH koje gravitiraju rijeci Uni uputile su pismo Hrvatskom saboru u kojem apeluju da zastupnici u ponedjeljak, 15. decembra, ne glasaju za predloženi zakon o centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada koji Trgovsku goru uvrštava u zakonski okvir.
Pismo, naslovljeno kao molba za zaštitu prava na siguran život stanovništva uz rijeku Unu na teritoriji BiH, uputile su Krupa na Uni, Novi Grad, Kostajnica, Prijedor, Kozarska Dubica, Gradiška, Velika Kladuša, Bihać, Bosanska Krupa, Ključ i Bosanski Petrovac, a pridružilo se i Ministarstvo za građenje, prostorno planiranje i zaštitu životne sredine Unsko-sanskog kantona.
“Obraćamo vam se u nadi da ćete razumjeti naše strahove u vezi sa informacijama iz medija da je Hrvatska odlučna u namjeri da dugoročno skladišti ili odloži na lokaciji Čerkezovac radioaktivni otpad iz Nuklearne elekrane “Krško” i institucionalni otpad iz Hrvatske”, navedeno je u pismu.
Istaknuto je da vjeruju da će jednako zaštititi i njihova prava na život i dostojanstvo kao što to čine za građane Hrvatske.
U pismu je navedeno da je, prema saznanjima iz medija, Vlada Hrvatske 20. novembra usvojila Prijedlog zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i uputila ga u dalju proceduru.
Riječ je o posebnom zakonu /leks specijalis/ kojim se definiše područje smještaja zahvata u prostoru omeđenom sa 126 tačaka na lokaciji bivšeg vojno-skladišnog kompleksa Čerkezovac /Trgovska gora/. U obrazloženju je navedeno da se zakon donosi usljed nedonošenja državnog plana prostornog razvoja Hrvatske.
Tim zakonom treba da se omogući dobijanje ekološke i lokacijske dozvole za izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, odnosno dugoročnog skladišta za radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško” i institucionalni radioaktivni otpad iz Hrvatske na lokaciji Čerkezovac.
Istaknuto je da se to čini bez strateške procjene uticaja na okolinu nad državnim planom prostornog razvoja Hrvatske i uključivanja javnosti i lokalnog stanovništva iz BiH u postupak odlučivanja o lokaciji objekta.
Kako je naglašeno, to je u suprotnosti sa direktivama i konvencijama koje zahtijevaju obrazloženje alternativnih lokacija i aktivno odlučivanje u postupku donošenja odluka javnosti zemlje pogođene potencijalnim projektom, u ovom slučaju BiH.
“To se predloženim zakonom ne obezbjeđuje”, ukazuje se u pismu.
Riječ je o direktivi Evropskog parlamenta i Savjeta o procjeni učinaka određenih planova i programa na okolinu, ESPOO konvenciji – UNECE Konvenciji o procjeni okolinskih uticaja u prekograničnom kontekstu, Protokolu SEA – o strateškoj procjeni okoline uz Konvenciju o procjeni okolinskih uticaja u prekograničnom kontekstu, Arhuskoj konvenciji – UNECE Konvencija o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u okolinskim pitanjima, UN Deklaraciji o okolini i razvoju.
U pismu su podsjetili da je Hrvatski sabor 2017. godine usvojio Strategiju prostornog razvoja Hrvatske u kojoj je makrolokacija Trgovske gore utvrđena kao potencijalna lokacija za odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada.
U obrazloženju potrebe donošenja zakona navodi se da je za Strategiju prostornog razvoja provedena i strateška procjena uticaja na okolinu, ali da i u tom slučaju javnost BiH nije bila konsultovana.
Istaknuto je da je poznato da specijalni zakoni derogiraju opšte zakone, te se predloženim zakonom nastoji derogirati Zakon o prostornom planiranju, te vezane strateške procjene kod donošenja prostornih planova, koji zahtijevaju veću uključenost lokalne zajednice.
“Zato mi, predstavnici lokalnih zajednica, želimo da vas informišemo da nismo aktivno i adekvatno uključeni u proces odlučivanja kod strateške procjene uticaja na okolinu, strategija, planova i programa i da nam se donošenjem leks specijalis zakona želi nametnuti lokacija Čerkezovac, hitno i u potpunoj tajnosti sa što manje informacija o šteti i posljedicama kojima ćemo biti izloženi na desetine, a možda i stotine godina, pa čak i više”, navedeno je u pismu.
Dodali su da pogođene lokalne zajednice u BiH ni na koji način nisu učestvovale u odabiru lokacije Čerkezovac na Trgovskoj gori kao jedine preferentne lokacije za odlaganje radioaktivnog otpada, niti smo bili konsultovani kada su se razmatrale četiri moguće lokacije Psunj, Papuk, Trgovska i Moslovačka gora.
U pismu je naglašeno da je još tada javnost u BiH trebalo da bude konsultovana s obzirom na to da se lokacija Trgovska gora nalazi u neposrednoj blizini granice sa BiH.
Ukazali su da su prvi put obaviješteni da Hrvatska namjerava skladištiti radioaktivni otpad na Čerkezovcu 2015. godine kada su imali priliku da daju komentare i mišljenja na Stratešku studiju za nacionalni program.
“Već tada se nije razmatrala nijedna druga lokacija, niti bilo kakva alternativa projektu. Na Studiju BiH strana je dala više od 70 primjedbi, komentara i sugestija da bi samo tri bile prihvaćene iz čega se može zaključiti da praktično nismo ni učestvovali u procesu konsultacija”, napomenuto je u pismu.
Pismo na 20 strana daje i ostvrt na postupak odabira lokacije za skladište radioaktivnog otpada, dio obrazloženja Ekspertskog tima među kojim je i stav da izgradnja nuklearnog objekta predstavlja potencijalno kršenje prava i Evropske konvencije o ljudskim pravima – pravo na život, pravo na privatni i porodični život, a naročito pravo na imovinu.
Eksperti iz BiH smatraju da Hrvatska treba zaustaviti proces karakterizacije lokacije Čerkezovac i sve aktivnosti vezane za ovu lokaciju, te da proces zbrinjavanja radioaktivnog otpada vrati na poziciju odabira više preferentnih lokacija za koje će napraviti studije izvodljivosti i sprovoditi istraživanja.
Naveli su i da je, ukoliko bude razmatrana bilo koja lokacija na distanci manjoj od 50 kilometara od granice BiH, potrebno da se odmah formira zajednička komisija sastavljena od eksperata iz Hrvatske i BiH koja će dalje raditi na svim aktivnostima i u koordinaciji naći prihvatljivo rješenje za obje strane.
Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško”, kao i postojeći institucionalni otpad skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, u neposrednoj blizini granice sa BiH. Srna