BANJALUKA, Postoji pet faza životnog ciklusa jedne kompanije i to: 1. testna faza, 2. početna faza, 3. ekspanzija, 4. dokapitalizacija i 5. preuzimanje (izlaz). Svaka od ovih pet faza životnog ciklusa kompanije ima preporučeni – najbolji način finansiranja.
Autor: Boris Majstorović
Nažalost, veliki broj startup i malih kompanija u Republici Srpskoj se odmah na početnim dvjema fazama ugasi zbog nedovoljne edukovanosti, slabo razvijenog tržišta i slabe podrške države. Preporučeni načini finansiranja po fazama životnog ciklusa kompanije su sljedeći:
| Faze životnog ciklusa | Preporučeni načini finansiranja |
| 1. Testna faza | Lični kapital, pomoć prijatelja i porodice, Business Angels, P2P, Crowdfunding i kripto tržište kao vid Crowdfunding-a (ICO, STO i IEO) |
| 2. Početna faza | |
| 3. Ekspanzija – širenje | Finansijske institucije i emisije dužničkih hartija od vrijednosti (obveznice, komercijalni zapisi i sl.) |
| 4. Dokapitalizacija | Fondovi rizičnog kapitala (Venture capital) i strateški partneri. |
| 5. Izlazak na berzu – preuzimanje (izlaz) | Inicijalna javna ponuda (IPO) |
1. Finansiranje projekata i kompanija preko kripto tržišta (ICO, STO I IEO)
ICO (initial coin offering) – je vrsta finansiranja projekata ili startup kompanije koristeći pretežno kripto valute, rjeđe fiat valute (legalno sredstvo plaćanja država). Uglavnom se postupak provodi kroz crowdfunding, ali i privatni ICO postaju sve češći.
Na ICO-u, količina kripto valuta prodaje se u obliku „tokena“ špekulantima ili investitorima, u zamjenu za fiat valute (legalno sredstvo plaćanja) ili druge kripto valute poput Bitcoin-a ili Ethereum-a.
Prodani tokeni promovišu se kao buduće funkcionalne jedinice novca ako ili kada se ispuni cilj finansiranja ICO-a i projekat se uspješno pokrene. Riječ je o modelu koji jako podsjeća na IPO – initial public offering kakve viđamo na berzi kad se neka od kompanija odluči da postane „javna“ tj. izađe na berzu i na taj način prikupi neophodan kapital za dalji razvoj kompanije.
Razlika je jedina što u IPO-u investitor postaje suvlasnik kompanije, a kod ICO dobija token tj. buduću kripto valutu koja moža ali i ne mora da u budućnosti vrijedi u zavisnosti od uspješnosti projekta ili kompanije.
| PREDNOSTI | NEDOSTACI |
| · Laka dostupnost startup kompanijama i investitorima – potreban samo pristup internetu;
· globalna baza investitora; · potencijalo moguće prikupiti veliku količinu novca za projekat; · Osnovni kapital ostaje kod osnivača u 100% vlasništvu; · Manje administracije u odnosu na neke druge vidove finansiranja; · Ažuriranje podataka brzo i jednostavno · Potencijalno veliki povrat investicije za investitore;
|
· Velika volatilnost;
· Nepostojanje regulacije ili nedovoljna regulacija; · Potencijalne prevare radi neregulisanosti tržišta; · Nedostatak odgovornosti da se sve ispuni iz White Paper i Road map; · Propast potencijalno uspješnog i dobrog projekta zbog neuspjeha ICO-a;
|
Smatra se da je prva kripto valuta koja je koristila ICO bila Ripple. Početkom 2013. godine Ripple Labs počeli su razvijati Ripple sistem plaćanja i stvorili su oko 100 milijardi XRP tokena. Kompanija je prodala ovaj token za finansiranje razvoja platforme Ripple.
Ethereum-ov ICO je 2014. godine prikupio 18 miliona dolara u periodu od 42 dana. Kada je uvršten na berzu koštao je 0,30 USD, a u julu 2018. godine trgovalo se sa njim po 474,62 USD, predstavlja povrat investicije od blizu 1600x. Trenutna vrijednost Ethereum-a je oko 180 USD.
NAO ICO 2015. godine prikupio 4,5 miliona dolara. I ako nije jedan od najvećih, pružio je nevjerovatan ROI mnogim investitorima od čak 150.000%.
STO (security token offering) – je nova metoda prikupljanja sredstava, slično ICO, gdje investitori dobijaju sigurnosne tokene – digitalne vrijednosne papire koji je podržan stvarnom imovinom i koji daju prava na dividende, akcije, udjele itd. Sigurnosni token, predstavlja podatke o vlasništvu investicijskog proizvoda, zabilježene na blockchain-u. STO predstavljaju hibrid između ICO za kripto imovinu i tradicionalne inicijalne javne ponude IPO zbog preklapanja sa obe ove metode prikupljanja sredstava. Ovim tokenima se trguje na berzama i regulisano je zakonima o tržištima hartija od vrijednosti i potpada pod regulatore tržišta kapitala.
IEO (initial exchange offering) – je tehnički identičan ICO-u, ali glavna razlika leži u tome gdje se token nudi. IEO nudi isključivo token preko crypto berze, a ne direktno investitorima kako je to bio slučaj sa ICO. Kod ICO-a može sudjelovati gotovo bilo ko, ali u IEO mogu učestvovati samo investitori te berze na kojoj se nudi token. To povećava sigurnost u odnosu na ICO prije svega od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, ali i reputacioni rizik prezima na seba crypto berza što smanjiju broj prevara čiji je glavni problem bio kod ICO-a.
Uporedni podaci investicija u kripto tržište (projekte, startup i male kompanije) u svijetu sa direktnim stranim investicijama u Republiku Srpsku
| 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | |
| ICO | 109,7 miliona $ | 8.895,03 miliona $ | 7.501,67 miliona $ | 196,49 miliona $ | – |
| STO | – | – | – | 299,22 miliona $ | |
| IEO | – | – | – | – | 1.548,03 miliona $ |
| Strane investicije u Republiku Srpsku | 146,5 miliona KM | 76,4 miliona KM | 214,3 miliona KM | 64,3 miliona KM (za tri kvartala) | |
Zaključak: Kad bismo privukli oko četiri odsto investicija koje se prikupe putem kripto tržišta – ICO, STO i IEO mogli bismo udvostručiti direktne strane investicije u Republiku Srpsku.
Potrebno uspostaviti zakonsku regulativu za blockchain i posticati startup-ove da rade na ovoj tehnologiji u Republici Srpskoj.
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Strucnjak, nijedno trziste na svijetu ne moze stalno da zivi od priliva stranog kapitala. Dominantno bi trebalo da bude od domace stvorene razlike u cijeni i stednje. Gdje je nasa razlika/stednja? U stanovima u kopru, becu, beogradu ili u vilama sa bazenom ili vikendicama na jahorini… znaci, zaledjena u nesto sto ne stvara novu razliku u cijeni proizvoda i sluzi za ispijanje kafe ili kupanje u bazrnu. A ti pricaj o novim tehnologijama i prikupljanju kapitala na ovom nasem “trzistu” gdje ni ministri ne znaju engleski
kako neznaju kada su diplome stekli u engleskoj, po dva fakulteta završena, niostrifikovane u Travniku.
Šta je radio ministar privrede prije ovog namještenja, ministar energetike..
Drzavna kriptovaluta RS koja bi bila zvanicno sredstvo placanja u RS a diljem svijeta bi bila veliki svjetski hit i veliki konkurent Bitcoinu
RS ne mora da prikuplja sredstva preko ICO, STO i IEO moze da ih dobije kroz premining
Naprimer totalni totalni supply bi mogao biti 999 milijardi a 20% od toga premining za RS.Cijena ovkave drzavne kriptovalute RS bi mogala na trzistu dostici 1 dolar ako ne vise
Pri cijeni od 1 dolar RS bi imala 200 miliajrdi dolara zivog kesa to bi moglo preporoditi drzavu