BANJALUKA – Mjere koje je Agencija za bankarstvo RS propisala, a tiču se moratorijuma na otplatu kredita, ne odnose se na sve klijente, već će banke o davanju pogodnosti odlučivati od slučaja do slučaja. Stručnjaci poručuju da država mora da pomogne privredi i građanima, jer komercijalne banke ne mogu ili ne žele da snose trošak otežane ekonomske situacije svojih klijenata.
Naime, Upravni odbor Agencije za bankarstvo RS donio je u petak Odluku o privremenim mjerama bankama za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusom korona.
Kako je saopšteno “banke mogu odobriti klijentima posebne mjere, kao što su: moratorijum, odnosno odgoda u otplati glavnice i kamate kredita, koji može trajati najmanje do objave prekida vanredne situacije, uvođenje grejs perioda za otplatu glavnice na period od najduže šest mjeseci, odobravanje dodatnog iznosa izloženosti, te druge mjere sa ciljem olakšavanja izmirivanja kreditnih obaveza klijenta”.
Uvidom u Odluku vidljivo je i da se mjere ne odnose na sve klijente, već da će banke same procjenjivati, od slučaja do slučaja, kome će dati olakšice.
Definisano je da banke neće odobravati posebne mjere za klijente za koje nisu nastale promjene u njihovoj platežnoj sposobnosti.
“Banka ne može odobriti posebne mjere klijentima kod kojih postoji kašnjenje u izmirivanju obaveza prema banci duže od 90 dana u materijalno značajnom iznosu”, navedeno je u Odluci Agencije.
Kao referentni datum za utvrđivanje nivoa kreditnog rizika i broja dana kašnjenja banka može koristiti datum 29. februar 2020. godine, umijesto datuma modifikacije.
Pored toga, definisano je i da banke ne smiju u toku trajanja moratorijuma obračunavati zateznu kamatu na iznos dospjelih potraživanja, te ne mogu prilikom ugovaranja posebnih uslova naplaćivati dodatne naknade za izvršene usluge.
“Posebne mjere banka može provoditi po osnovu pisanog zahtjeva fizičkog i pravnog lica ili njihovo korišćenje može pokrenuti samoinicijativno u okviru redovnog procesa praćenja potraživanja u kašnjenju, imajući u vidu nepovoljne ekonomske posljedice (direktne i/ili indirektne) uzrokovane pojavom virusnog oboljenja „COVID-19“”, istaknuto je u Odluci.
Doktor ekonomskih nauka i profesor na Univerzitetu Istočno Sarajevo Marko Đogo kaže za CAPITAL da se još jednom pokazuje da komercijalne banke nisu one koje mogu ili žele da snose trošak otežane ekonomske situacije u kojoj se trenutno mogu naći njihovi klijenti.
„Agencija u suštini kaže bankama da će im zažmiriti na jedno oko, ako oni to isto urade klijentima. Ako banke daju modifikacije ugovora klijentima, odnosno moratorijum na otplatu, Agencija će dozvoliti da se krediti koji se nalaze u tom režimu tretiraju kao da su na istom nivou rizičnosti kakvi su bili prije krize. Ako banke ne daju klijentima nikakve pogodnosti, nastaviće se kao i do sada i ako dođe do kašnjenja u otplati klijent je u problemu, ali i banke koje moraju povećati vlastita obezbjeđenja za takve kredite“, ističe Đogo.
Dodaje da su komercijalne banke u RS privatne institucije u dominantno stranom vlasništvu i da im Agencija ništa ne naređuje, što ne bi ni smjela, te da im ostavlja dvije mogućnosti, da olakšaju klijentima ili ne.
„Na bankama je da same odrede. Agencija je rekla da klijent može, a i banka sama, da pokrene inicijativu za moratorijum na otplatu, tako da su prilično lijepo tehnički pokrili sve, ali nije to neka značajnija pomoć klijentima. Samo Investiciono-razvojna banka (IRB) RS može ozbiljno da interveniše kreditnim sredstvima ili ako postoji neki državni fond iz kojeg bi se garantovalo komercijalnim bankama u ovim situacijama“, smatra Đogo.
Pojasnio je da država ne može bankama narediti da one na teret vlastitih sredstva snose posljedice svjetske ekonomske krize.
„Zato se ovako više apeluje i daje im se mogućnost da sami izračunaju šta im je isplativije, da pomognu klijentima, a za uzvrat da im Agencija olakša tretman tih plasmana, ili da ignorišu sve i same snose rizik nevraćanja kredita, a zna se da je pravosudni sistem trom, a instrumenti obezbjeđenja manje kvalitetni. Pored toga, nije na bankama da snose teret pomoći privredi, ako država hoće da zaista linearno pomogne svima, to može kroz Budžet, ali očigledno nema prostora za to. Onda država može da pravi poseban fond ili da se plasmani ugroženih klijenata prodaju IRB-u, pa da država odluči da direktno pomogne tim klijentima“, kazao je Đogo,
Istakao je da je dobro što je Agencija bankama zabranila da naplaćuju troškove obrade kreditnog zahtjeva u ovim situacijama i da je bitno da privrednici to znaju.
Banke su dužne objaviti informacije o mogućim posebnim mjerama na svojim internet stranicama, a Agenciji dostaviti Program posebnih mjera u roku od 15 dana od stupanja na snagu Odluke Agencije. Odluka još nije objavljena u „Službenom glasniku RS“, odnosno nije još stupila na snagu.
Skoro identične mjere kao i RS usvojila je i Agencija za bankarstvo FBiH.
U Srbiji je donesena odluka prema kojoj se moratorijum stavlja na otplatu svih kredita, a oni klijenti koji žele da plaćaju dospjele rate mogu to da učine.
Hrvatsko udruženje banaka (HUB) saopštilo je da banke iduća tri mjeseca neće preduzimati mjere prisilne naplate duga te će razmatrati i odobravati zahtjeve za odgodom plaćanja kredita za građane i preduzetnike čiji je bonitet ozbiljno narušen uslijed posljedica epidemije virusa korona.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
A zašto bi se mjere odnosile na sve klijente? Kako će biti oštećen neko ko radi za državu ili javno preduzeće?
Bas me zanima kako ce banke da se naplacuju jer sudovi ne funkcionisu. Rocista se ne odrzavaju i rasprave ne zakazuju.
U Italiji je obustavljena do daljnjeg otplata kredita bankama. Mozda je Srbija ucinila najpravicnije.
Svim nerazumnim bankama zelim sto vise nenaplativih kredita.
Što se tiče “skoro identičnih mjera” u FBiH i nemogućnosti da vlada značajnije utiče na odluke bankarskog sektora, malo pojašnjenje za naše “stručnjake”:
Fadil Novalić odgovorio je na novinarsko pitanje zašto su ostavili bankama da one određuju kome će odobriti odgodu plaćanja kredita na rate u naredna tri mjeseca.
– Dogovor će biti ispoštovan tako da će banke pomjeriti plaćanje rata za kredit namjanje tri mjeseca i do godinu dana svim građanima koji trebaju da plaćaju ratu, osim onima koji to ne žele. A za kompanije to je selektivno – rekao je Novalić.