TREBINJE – Dugonajavljivana realizacija projekta Aerodroma u Trebinju je u završnoj fazi i trebala bi početi kada se prikupe sve potrebne ekološke i građevinske dozvole, potvrdio je za CAPITAL direktor „Aerodroma Trebinje“ Mladen Stanković.
„Radimo još uvijek na dokumentaciji koja je neophodna za izgradnju – ekološke i građevinske dozvole. Recimo da smo u završnoj fazi“, kazao je Stanković za CAPITAL.
U Ministarstvu saobraćaja i veza Republike Srpske su naglasili da je ovo ministarstvo završilo sve neophodne procedure.
„Osnivač preduzeća „Aerodrom Trebinje“ je preduzeće „Aerodromi Srbije“ Niš. Izgradnju „Aerodroma Trebinje“ finansira Republika Srbija i provodi sve neophodne aktivnosti i procedure u realizaciji projekta“, naveli su u Ministarstvu.
Iako je bivši ministar saobraćaja i veza Nedeljko Ćorić ranije najavljivao da bi gradnja pomenutog aerodroma trebala početi prošle godine, to se nije desilo.
Na dnevnom redu Predsjedništva BiH nema aerodroma
Pored potrebne dokumentacije i procedura koje se tiču „Aerodroma Trebinje“ neophodno je i da Predsjedništvo BiH aminuje ovaj projekat.
Iako su predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ranije isticali kako su projekti „Aerodrom Trebinje“ i „Buk Bijela“ od strateške važnosti oni se otkako je Cvijanovićeva ušla u Predsjedništvo još uvijek nisu našli na njihovom dnevnom redu ni na jednoj od tri sjednice koliko su ih do sada održali.
Predsjedništvo BiH je do sada održalo dvije redovne sjednice i jednu vanrednu, ali ni na jednoj se na dnevnom redu nije našao „Aerodrom Trebinje“.
Dodik je čak ranije i zaprijetio da će od „Osmorke“, koalicije stranaka iz FBiH (SDP, NIP, NS, NES, Za nove generacije, BHI-KF,PDA, SBiH) zatražiti deblokadu projekata „Buk Bijela“, „Aerodrom Trebinje“ i gasovoda prema Srbiji ili će tražiti druge partnere za formiranje vlasti na nivou BiH.
Sporazum sa „Osmorkom“ je potpisan, ali pomenuti projekti se još nisu našli na dnevnom redu Predsjedništva BiH.
Podsjetimo, izgradnja Aerodroma Trebinje je planirana na lokaciji koja se nalazi oko 14 kilometara zapadno od Trebinja, u blizini mjesta Taleža.
Kompleks aerodroma treba da obuhvata oko 302 hektara bez pristupnih saobraćajnica, a lokacija je na neravnom kraškom terenu.
Prema dosadašnjim najavama, Republika Srpska bi kao investitor u njega trebala da uloži oko 50 miliona evra.
Nema alternativne opcije
Zanimljivo je da se u Procjeni navodi kako investitor nema u planu alternativnu lokaciju za gradnju aerodroma.
„Izabrana lokacija je rezultat procjene za uspješnu eksploataciju objekta koji je prilagođen situaciji na terenu i postojećim objektima u okruženju. Pri izboru lokacije vodilo se računa o maksimalnom iskorišćenju kapaciteta područja. Izabrano područje karakteriše izrazito niska gustina stanovanja sa stihijski razvijanim građevinskim fondom, saobraćajno je dobro povezano, i sa prirodnim karakteristikama koje odgovaraju budućoj namjeni prostora“, stoji u dokumentu.
Priča stara 15 godina
Podsjećanja radi, priča o izgradnji aerodroma u Trebinju počela je još 2006. godine, a sredinom naredne godine predstavljena je i studija opravdanosti koju je izradila jedna bečka agencija. Ta studija pokazala je da projekat izgradnje aerodroma ima svoju opravdanost, a već tada su se pojavile informacije da bi pista na tom aerodromu trebalo da bude duga tri kilometra, što je dovoljno za sve vrste letova.
Prema tadašnjim preliminarnim proračunima, u gradnju aerodroma trebalo bi uložiti oko 160 miliona evra u prvih deset godina, a te 2007. godine planirano je da prvi letovi sa Zubaca, kod Trebinja, budu u 2011. godini. Vlada RS u svrhu realizacije tog projekta osnovala je i Javno preduzeće “Aerodromi Trebinje”, koje je kasnije, zbog nerealizacije projekta, ugašeno.
CAPITAL: Bojana Ninković
