BIHAĆ – Direktor Javnog preduzeća “Aerodrom Bihać” Anel Hadžić ističe kako je izgradnja tog aerodroma strateški projekat od izuzetnog značaja, ne samo za Grad Bihać, već i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Hadžić je u razgovoru za Fenu iznio ključne informacije o trenutnom statusu projekta, govoreći o fazama realizacije samog projekta. Kroz detaljan pregled, otkrio je i planirane aktivnosti koje su neophodne za konačnu realizaciju tog projekta.
Hadžić je na poziciju direktora JP “Aerodrom Bihać” imenovan krajem 2021. godine. Do tada je 17 godina radio u privatnom sektoru. Završio je Fakultet za saobraćaj i komunikacije Univerziteta Sarajevo 2002.godine, a potom 2016. godine i magistrirao te postao magistar saobraćaja i komunikacije.
Rodom je iz Bihaća i kroz rad na tom projektu želio je da pruži svoj doprinos u smislu realizacije tog velikog i zahtjevnog strateškog projekta, kako za Bihać tako i za cijeli Unsko-sanski kanton, pa i regiju.
Hadžić podsjeća da je JP “Aerodrom Bihać” osnovano krajem 2015. godine i od tad do 2020. godine aktivno se radilo na projektu izgradnje aerodroma, a onda se pojavila pandemija koronavirusa i sve je stalo, da bi krajem 2021. godine stvari ponovo krenule uzlaznom putanjom.
Projekat je zamišljen na lokaciji nekadašnjeg sportskog aerodroma u bihaćkom naselju Golubić koja je definisana i u nekoj sekundarnoj arhivskoj građi nekadašnje bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) kao pomoćno letjelište, čime se Golubić nametnuo kao dobro rješenje.
Na osnovu prijeratnih dokumenata osmišljen je glavni idejni projekat koji podrazumijeva dužinu piste od 2.450 metara te veliki putnički terminal, heliodrom, energetski blok, tehnički blok, novi pristupni put i novi most preko rijeke Une koji bi povezao budući aerodrom i infrastrukturu na pomenutoj lokaciji.
Na tragu toga odrađeni su dokumenti koji su započeli realizaciju projekta a to je prvobitna studija izvodljivosti, dobijena je okolišna dozvola, urađeni su još određeni eloborati kada ju pitaju projektna dokumentacija i upućen je zahtjev prema nadležnim organima za dodatnu dokumentaciju koja je neophodna da bi se dobila i građevinska dozvola.
“Upored s tim i Gradsko vijeće Grada Bihaća na jednoj od sjednica, početkom 2018. godine, proglasilo tu lokaciju, lokacijom od značaja za javni interes na ukupnoj površini od 1.300.000 kvadratnih metara gdje su pored najveće katastarske čestice koja je bila tada u vlasništu Grada Bihaća, bilo je još detektirane 524 katastarske čestice koje se nalaze u posjedu fizičkih osoba. To je velika površina sa puno vlasnika i suvlasnika, te je i sami proces rješavanja imovinskih odnosa vrlo složen i zahtjevan“, pojašnjava Hadžić.
Dodaje, kako je tokom 2022. godine urađena aeronautička studija koja je pokazala koja vrsta aerodromskog kompleksa je moguća na tom lokalitetu, koja prilazna ravan može biti sa sjevera i juga, te u koliko faza može biti realiziran projekt.
Državna agencija za civilno vazduhopolostvo je tokom 2022. godine uputila JP “Aerodrom Bihać” dopis u kojoj je obrazloženo da se saglasnost može dobiti isključivo slanjem idejnog projekta koji ima elemente aeronautičke studije, da se dopuni dijazn manevarskih površina, da se dostavi ekološka dozvola i da se pripremi elaborat o protivpožarnoj zaštiti. To su ključna četiri dokumenta koje je bilo neophodno poslati da bi se dobila saglasnost na projekat.
Iz toga razloga je započet proces izrade aeronautičke studije i ona je prihvaćena od Državne agencije za civilno zrakoplovstvo. Na osnovu te studije su dobijeni podaci da je moguće na tom lokalitetu izgraditi aerodromski kompleks ali da se osovina piste kako je sada projektirana, mora zarotirati jedan stepen sjeverno prema Bosanskoj Krupi, da bi se izbjeglo podnožje planine Plješevice u dubini Republike Hrvatske radi bezbjednosnih prepreka, te da se može izgraditi a da se zadrži kod 4 kao najveći kod u klasama aerodromskog kompleksa s tim da može biti ili 4C ili 4D. To su najveće klase osim 4E koja spada u veće komercionalne aerodrome.
“Nakon odobrenja aeronautičke studije od BHDCA krenuo je otkup zemjišta te je od 1. augusta 2022. do 31.decembra otkupljeno 660.000 m2 i to 260.000 građevinskog i 400.000 m2 poljoprivrednog zemljišta što iznosi oko 78 posto od prve faze zemljišta, preostalo je za otkupiti još 190.000 m2, oko 22 posto, što je također poljoprivredno, koje ju u skladu sa zakonom potrebno pretvoriti također u građevinsko. Vrijednost imovine u zemljištu iznosi 13,7 milion KM. Sve radimo transparentno i zbog toga smo otvorili poseban račun u istoj banci u kojoj i Vlada Federacije BiH ima žiro račun, kako bi u svakom momentu tok novca mogao biti vidljiv. Imamo još podračun za građevinske radove, odnosno elaborate i podračun za materijalne troškove odnosno rad preduzeća. Uradili smo 26 dokumenata koje služe u procesu dobijanja urabnističke saglasnosti. Ostalo je da se urade još tri elaborata – elaborat energetske efikasnosti, elaborat zaštite od požara, elaborat upravljanja energetskim otpadom i da projektant dovrši idejne projekte koji se odnose na konstrukciju mašinske, elektro i hidro instalacije. Neke stvari su već urađene prije same saglasnosti, a neke stvari se moraju dovršiti i to očekujem da bude okončano do kraja januara“, kaže Hadžić.
Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine krajem decembra 2023. godine, dalo je saglasnost na idejni projekat Međunarodnog aerodroma Bihać u cilju dobijanja urbanističke saglasnosti od Ministarstva prostornog uređenja Vlade Federacije BiH.
Navedeni projekat je izradilo preduzeće Euroing d.o.o. Bihać u novembru 2023. godine a sastoji aw od projekta niskogradnje i arhitekture.
Očekuju se da Federalno ministarstvo prostornog uređenja uskoro da urbanističku dozvolu što je veoma bitno za prvu fazu izgradnje koja je i najzahtijevnija. To je pripremna faza i podrazumijeva završetak imovinsko-pravnih poslova, projektne dokumentacije do dozvole za građenje.
Direktor Hadžić naglašava kako je dug i složen put do toga i da to zahtijeva koordinaciju i subordinaciju svih koji su kroz nivoe uključeni u proces realizacije projekta, ne samo JP “Aerodrom Bihać”.
“Druga faza je faza izgradnje. To je momenat kada se na potencionalnu lokaciju uvede izvođač radova. Ova infrastruktura se može izgraditi u roku od 30 mjeseci bez problema uz uslov blagovremenog finansiranja. Treća faza je faza primopredaja, odnosno davanje upotrebne dozvole na ove objekte i taj proces traje najviše 60 dana. Kada završimo ovu pripremnu fazu koja je najzahtijevnija, tad ćemo govoriti o implementaciji druge i treće faze. Vrlo je teško govoriti o vremenskim terminima. Međutim, cilj JP “Aerodroma” kroz trogodišnji plan poslovanja koji smo imali na Nadzornom odboru i Skupštini preduzeća, a koji će se uskoro naći i na Gradskom vijeću, jeste da 2027. godina bude ta kada bi ovaj projekat trebao biti završen i kada bi trebali biti stvoreni uvjeti za funkcionisanje Aerodroma u Bihaću“, navodi Hadžić.
Dodaje kako se uporedo sa rješavanjem otkupa zemljišta i projektne dokumentacije moraju uhvatiti u koštac sa izmjenama i dopunama određenih zakonskih regulativa na federalnom i državnom nivou, pa do stvaranja uvjeta za bilateralni sporazum sa Republikom Hrvatskom o korištenju zračnog prostora.
“Želimo da u 2024. dobijemo urbanističku saglasnost na osnovu koje ćemo razraditi određene detalje koji su već započeti ali se ne mogu završiti dok nema urbanističko-tehničkih uvjeta i obzirom da je ovo složena građevina, da možemo započeti aktivnosti izgradnje poletno-sletne staze već u ovoj godini što bi bio veliki uspjeh. Ova godina će proći i dalje u otkupu zemljišta. Određeni mediji stvaraju pogrešnu sliku u javnosti da smo mi potrošili 32 miliona KM, što nije tačno budući da je utrošeno ukupno 17,7 miliona KM u periodu otkako postoji JP “Aerodrom” zaključno sa 31.12.2023.“, kazao je Hadžić, istaknuvši da je Vlada Federacije BiH kroz ranije odluke do sada odobrila bihaćkom aerodromu ukupno 35 miliona KM te su ostalo neutrošena sredstva od 17,3 miliona KM koje očekuju da budu uključena u budžet FBiH za 2024.godinu.
Vjeruje da u ovoj godini JP “Aerodrom Bihać” može započeti određene građevinske radove, te da bi period 2025-2026. godina trebao biti ključan što se tiče građevinskih radova uz koordinaciju svih nivoa vlasti.
Fena