BANJALUKA, SARAJEVO – Brojni građani koji su se ovih dana vratili sa godišnjih odmora iz stranih zemalja u džepovima su donijeli hrpu metalnog novca kojeg nemaju gdje da razmijene jer mjenjačnice i banke u zemlji ga ne primaju i samim tim ne mijenjaju. Banjalučanka Danijela R. od kad se prije nekoliko dana vratila sa Hrvatskog primorja bezuspješno pokušava da zamijeni stotinak kuna u kovanicama.
“Da sam znala da će mi ovdje biti beskoristan, novac bih potrošila još tamo. Ovako mi samo preostaje da ga sačuvam do naredne godine kada ponovo budem išla na ljetovanje”, kazala je ona.
Da se sitni kovani novac nema gdje zamijeniti, uvjerili smo se i sami tako što smo telefonski u svojstvu građana zatražili pomoć po ovom pitanju.
“Ne, ne primamo kovanice. Pokušajte u mjenjačnici”, kazali su u jednoj banci u Banjaluci. Međutim, ni u mjenjačnici nismo imali više sreće.
“Ne, ništa gvozdeno ne primamo”, kazali su nam u jednoj od njih, koja se nalazi u centru grada.
Ipak, upornost se na kraju koliko-toliko isplatila pa smo uspjeli pronaći jednu mjenjačnicu koja uzima metalne kune, ali za jednu marku ih je potrebno izdvojiti pet, dok je prema jučerašnjoj zvaničnoj kursnoj listi jedna marka vrijedila 3,8 kuna.
Slična situacija je i u Sarajevu, gdje je samo jedna banka pristala da nam razmijeni siću, dok su nas sve ostale koje smo kontaktirali odbile.
Iz više tamošnjih mjenjačnica nam je poručeno da odustanemo od onog za čim tragamo jer se nijedna ne bavi razmjenom stranog sitnog novca.
Iz odgovora na ova pitanja koja smo dobili od Centralne banke BiH može se zaključiti kako banke mogu, ali i ne moraju da vrše zamjenu stranog kovanog novca, kojeg inače ni oni ne preuzimaju od banaka.
“Različito postupanje banaka uslovljeno je njihovim mogućnostima da strani kovani novac koji zaprime mogu zamijeniti ili prodati u inostranstvu sopstvenim kanalima, da li imaju kapacitete (smještaj u trezorima, transport kovanog novca u BiH i prema inostranstvu i sl.) za fizičko manipulisanje stranim kovanim novcem koje je zahtjevno, a pogotovo ograničavajuće kod transporta novca, kao i da ekonomski opravdaju troškove koje imaju u postupanju sa stranim kovanim novcem”, kažu u Centralnoj banci BiH.
Ipak, kažu kako propisi Centralne banke formalno ne ograničavaju komercijalne banke da kod mjenjačkih poslova izvrše zamjenu kovanog novca evra, kao i da kod isplata po osnovu zamjene KM za evro isplaćuju kovani novac evra.
Marko Đogo, ekonomista i stučnjak u oblasti bankarstva, kaže kako su banke akcionarska društva koja posluju radi ostvarivanja dobiti i njihovo je da same sebe odrede djelatnost i čime žele da se bave, a čime ne.
“Problem sa stranim sitnim novcem je taj što se radi o malim iznosima i teško je kroz provizije koje se primjenjuju za veće iznose pokriti troškove koje bi banke imale kada bi prihvatale taj novac”, kaže on.
Dodaje kako bi ove poslove prije svega trebalo da preuzmu mjenjačnice, ali da se to ne dešava.
“Kod nas je jako nerazvijen sektor mjenjačnica. Svugdje u svijetu gdje je turizam razvijen to su zasebne finansijske institucije koje bi u suštini trebalo da primaju strani sitni novac jer bi trebalo da rade sa svim apoenima. Kod banaka je po definiciji osnovna djelatnost primanje depozita i davanje kredita, a konverzija je samo jedan dodatni posao i izvor prihoda koji ne bi smio da bude dominantan i može da iznosi svega nekoliko procenata od ukupnog prihoda banke. Banke nisu postavljene kao neko ko bi trebalo da bude zainteresovan za to, a mjenjačnice koje bi trebalo da budu zainteresovane za takav posao kod nas su nerazvijene jer je i turizam slabo razvijen pa djelatnost konverzije uglavnom vrše banke”, zaključio je Đogo. Nezavisne novine