BIJELJINA, Na njivi Simojlovića nadomak Dvorova kod Bijeljine radi se punom parom. Visoke dnevne temperatura razlog je što su ranije upalili kombajne.
Žito je sazrelo i prije predviđenog roka. Vagoni ipak nisu puni kao lani jer je ovogodišnji rod u Semberiji ipak prosječan, između 4,5 i 5,5 tona po hektaru.
“Tek smo krenuli, sinoć smo odradili jednu njivu od osam dunuma, pedeset metara. Znači, šest metara. Kako smo se nadali, dobro je”, kaže Mladen Simojlović, iz Dvorova.
Ono što požanje Mladen nosi ovdašnjim otkupljivačima. Zbog cijene, dio farmera se na taj potez još ne odlučuje. Za jedan kilogram “Žitopromet” nudi od 30 do 32 feninga. Deset dana primaju i ove godine planiraju da otkupe 25 hiljada tona.
“Pedeset metar predao sam u produktu. Ovo ću sad u Žitopromet. Juče sam bio u Žitoprometu i izašao sam sa 30 do 32 feninga, 32 marke po metru. Mlinari određuju cijenu. Zadovoljan ili nezadovoljan, kako nam je, tako nam je. Mi tu ne možemo ništa. Sreća eto imamo ovu Vladu koja nam pomaže i to je to”, priča Mladen.
“Ministarstvo nastavlja podršku proizvođačima pšenice. Mi smo obezbjedili dovoljno sredstava u ovoj godini za premiju od 200 maraka po hektaru i pet feninga po kilogramu otkupljene pšenice”, rekao je Boris Pašalić, pomoćnik ministra poljoprivrede u Vladi RS.
Kvalitet je ipak prosječan, a mnogi su na njivama postigli prosječne prinose. Slična situacija je u cijeloj Srpskoj – prinos je oko četiri tone po hektaru, što je za nijansu lošije nego lani.
Za pšenicu je vlada isplatila kompletan dug za prošlu godinu. Uz to je juče iskeširala 2,2 miliona duga za preostale namjene, ali bez informacije da li se dug odnosi na prošlu godinu.
Ako je tako, ostao je rep od još četiri miliona. Iz ove godine farmerima se duguje oko 11 miliona maraka, što su uglavnom premije za mlijeko. ATV