PRIJEDOR/TUZLA, Dok je u razvijenim evropskim državama sve učestalija pojava otvaranja specijalizovanih trgovina koje kupcima nude oštećenu robu ili proizvode pred istekom roka trajanja, u BiH ovakva praksa nije u usponu i tek poneka trgovina ima takvu ponudu.
Robu sa greškom, poput, recimo, novih hlača s manjom flekom, ovdje možete da pronađete kao popratni asortiman u ponekom butiku, ali ta pojava nije omasovljena. Što se hrane tiče, u BiH “falš” proizvode, poput onih kojima je oštećena ambalaža, ili prezrelih banana, tek sporadično možemo da kupimo u pojedinim diskontima.
Izuzeci ipak postoje, pa je recimo u Prijedoru otvorena radnja u kojoj se prodaju kućanski aparati koji nisu korišteni, već su u bogatijim zemljama bili u izlozima, pa je na njima trag ostavio zub vremena. Prijedorčani kažu da je riječ o uređajima koji su potpuno ispravni, a cijena im je znatno niža nego kada su otpakovani.
Sa druge strane, primjera radi, u Danskoj, čiji je godišnji bruto domaći proizvod oko 350 milijardi dolara, otvorena je radnja specijalizovana za prodaju hrane, kozmetike i drugih proizvoda s oštećenjem, uz primamljivu cijenu.
Predstavnici udruženja za zaštitu potrošača uvjereni su da bi takve radnje i ovdje lako pronašle kupce. U Udruženju građana DON Prijedor primijetili su, kako kažu, da trgovački lanci nemaju potpisane ugovore sa dobavljačima da na posebnim rafama postave robu pred isteklim rokom.
“U inostranstvu imate takvu praksu i ljudi takvu robu mnogo kupuju. I ovdje bi to bio slučaj”, naglašava Murisa Marić, izvršni direktor u Udruženju građana DON Prijedor.
Kao primjer, ona navodi da u Prijedoru postoji trgovina sa bijelom tehnikom koja nije korištena, ali se prodaje po znatno nižim cijenama.
“Riječ je o bijeloj tehnici koja je bila u izložbenom prostoru u tržnim centrima u Evropi. Ona nije bila u upotrebi, ali ne može proći u EU kao nova. Cijena joj je i te kako niža. Veš-mašina, koja košta 600 maraka, u toj radnji košta 350 KM. Takve radnje ovdje nisu masovnije zaživjele, ali bi zasigurno imale dobar prolaz kod mušterija”, naglašava Marićeva.
Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” Tuzlanskog kantona, priča da ne vjeruje da u Tuzli postoje ovakve radnje sa bijelom tehnikom, ali svjedoči da ima trgovina s novom odjećom i obućom koja je već bila na rafama u evropskim zemljama.
“Trgovine sa falš robom kod nas bi imale svoje mušterije, jer znamo svi kakva nam je kupovna moć. Trgovci bi trebalo tako da postupaju. Kada je riječ o Tuzli, imamo dvije-tri trgovine koje nude odjevne predmete i obuću koji su novi, a bili su ranije izloženi u Evropi. Tamo ih kupe bukvalno na kilogram, a potom ih ovdje prodaju po prihvatljivijoj cijeni. To je nova roba, ali je vidljivo da je duže stajala, da je bila izložena”, priča ona.
U Evropi je ovakvih radnji mnogo. Na primjer, u Kopenhagenu postoje trgovine koje prodaju hranu, kozmetiku, te predmete za domaćinstvo koje ostale radnje ne žele, jer ne zadovoljavaju vizuelne kriterijume, ili im se bliži istek roka trajanja, pogrešno su etiketirani, oštećeni pri pakovanju…
Riječ je o firmi koja se specijalizovala za prodaju upravo takve robe po diskontnoj cijeni, pa njihov kupac može da računa na to da je cijena 30 odsto niža, a neki proizvodi su čak i upola jeftiniji nego u supermarketima. Nezavisne novine