– Banke će povećane troškove nadoknaditi smanjenjem pasivnih kamata i povećanjem naknada
– Očekuje se pad kamata na kredite i depozite
BANJALUKA, Komercijalne banke u BiH trenutno imaju oko 2,5 milijardi maraka viška novca iznad obavezne rezerve zbog čega će Centralna banka BiH od 1. jula obračunavati negativnu kamatnu stopu na te viškove. 
Ovakvu odluku CB BiH je donijela s ciljem podsticanja komercijalnih banka da iskoriste ovaj novac za odobravanje kredita stanovništvu i preduzećima. Međutim, bankari tvrde će ovaj cilj biti teško sprovodiv, a osim toga, izvjesno je, doprinijeće padu kamatnih stopa na štednju u bankama.
Upravni odbor CBBiH juče je donio Odluku o utvrđivanju i održavanju obaveznih rezervi i utvrđivanju naknade CBBiH bankama na iznos rezerve.
Odlukom je utvrđeno da CB na iznos sredstava obavezne rezerve ne obračunava naknadu, dok će na iznos sredstava iznad obavezne rezerve, obračunavati naknadu po stopi koja je jednaka 50 odsto stope koju primjenjuje Evropska centralna banka (ECB) na depozite komercijalnih banaka.
S obzirom da je kamatna stopa ECB trenutno -0,4 odsto, što znači da bi u BiH bila -0,2 odsto. Do sada je ta stopa u BiH bila nula.
Bankari: Potez CB neće imati efekta
Direktor NLB banke Radovan Bajić rekao je za CAPITAL da je rast kreditiranja želja CB, ali da se suštinski ništa značajno u narednom periodu neće dogoditi, kao što se nije dogodilo ni kada su centralne banke u Evropi uvodile negativnu kamatnu stopu.
On kaže da je problem pronaći kvalitetne investicije i da je višak novca svuda prisutan kao posljedica straha od investicija.
„Banke i dalje moraju imati odgovoran odnos prema kreditiranju. Uslov za porast kreditiranja je kreditna sposobnost, a ona se nije promijenila. S druge strane, uvođenje negativne kamatne stope znači da će banke imati veće troškove koje će nadoknaditi tako što će vjerovatno uvoditi neke nove naknade. Takođe, pasivne kamatne stope su već pale, a i dalje će padati“, rekao je Bajić i dodao da ne očekuje rast aktivnih stopa, ali ni neki značajniji pad.
Sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić kaže za CAPITAL da je uvođenje negativne stope na višak likvidnosti logična refleksija stanja u evrozoni, odnosno direktne sudbine KM u odnosu na evro.
„Negativna kamata sigurno destimuliše čuvanje novca i stimuliše banke da se riješe tog viška likvidnosti. To mogu da urade na dva načina i to povećanim kreditiranjem ili razduživanjem kod svojih majki banaka ili drugih povjerilaca od kojih su posuđivali novac“, rekao je Mišić.
Kaže da željeni cilj CB BiH da se negativnom kamatom poveća kreditiranje, nije jednostavno ostvariti, prije svega, zbog toga što su tih 2,5 milijardi KM iznad obaveznih rezervi uglavnom „a vista“ sredstva, koja imaju ograničenje u plasmanu od strane regulatora.
To znači, da banke samo 15 odsto tih sredstava mogu plasirati, dok preostalih 85 odsto ne mogu plasirati.
„Ako regulator nešto u tom smislu ne promijeni, sumnjam da će biti nekih velikih efekata, jer banke to ne mogu plasirati“, rekao je Mišić.
S druge strane, uvođenje negativne kamatne stope, prema njegovim riječima, doprinijeće povećanim toškovima banaka koje će one sigurno nastojati da anuliraju na neki drugi način.
„To će se sigurno odraziti na pad pasivnih kamatnih stopa. Takođe, možda bi moglo doći i do blagog pada aktivnih kamatnih stopa jer su te dvije kamate u korelaciji“, istakao je Mišić.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Goran Radivojac kaže da je za očekivati da će banke dio novca sada vraćati svojim bankam majkama, a dio ulagati u obveznice.
„Ne treba očekivati od banaka da sponzorišu bilo koga, one će se i dalje ponašati na komercijalnoj osnovi. Prvi efekti uvođenja negativne kamatne stope vidjeće se najranije za devet mjeseci“, rekao je on.
Jedinstvena stopa obavezne rezerve
UO CB BiH juče je utvrdio i jedinstvenu stopu obavezne rezerve od 10 odsto koju CB primjenjuje na osnovicu za obračun obavezne rezerve.
Što se tiče uvođenja jedinstvene stope za obračun obavezne rezerve, Mišić kaže da će uticati na povećanje obaveznih rezervi banaka za oko deset odsto, s obzirom da su do sada bile dvije stope i to 10 odsto za oročenje do jedne godine i sedam odsto preko jedne godine.
„To znači da će banke imati manje novca na raspolaganju, ali je ta mjera vjerovatno u funkciji stabilnosti bankarskog sektora“, istakao je Mišić.
CAPITAL: Marina Čigoja
