SARAJEVO, Približava se 1. januar 2016. godine kada Bosna i Hercegovina mora izvršiti “tehničko prilagođavanje” Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) Evropskom unijom.
Na ovaj način, zbog upornog insistiranja i lobiranja Hrvatske strane u Briselu, Bosna i Hercegovina je sa zahtjevima Hrvatske i Evropske komisije ipak stjerana uza zid i nema baš previše manevarskog prostora.
“Treba istaći da bi to bila pobjeda uvoznog lobija koji bi imao najviše koristi, s tim da svi oni koji su preselili licencne proizvodnje iz susjednih zemalja, prvenstveno Hrvatske, u Bosnu i Hercegovinu prije ulaska Hrvatske u EU, ne traže primjenu ovog principa”, pojašnjava za Klix.ba prof. dr. Duljko Hasić, direktor Instituta za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH.
Evropska komisija, primjenom metodologije “tradicionalne trgovine” insistira da nova članica EU, Republika Hrvatska, sa sobom u Uniju donosi i određene povlastice koje je koristila u robnoj razmjeni sa BiH dok je bila članica CEFTA Sporazuma.
“Međutim, u tom slučaju bi te prenesene povlastice važile i za preostalih 27 država članica. U konkretnom slučaju odnosa sa BiH, to bi značilo oslobađanje od plaćanja carinskih dažbina određenih količina roba koje su u prethodnom periodu bile uvožene iz Hrvatske. Međutim, proces ‘tehničkog prilagođavanja’ na način i u obimu koji zagovara EU, nije sadržan u odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Naime, pregovarajući SSP, BiH je argumentovala i dokazala da je 15-tak grupa proizvoda, od izrazitog interesa za bh. privredu, nespremno za konkurentski pritisak iz EU te da oni ne bi trebali biti obuhvaćeni Sporazumom kojim je izvršena libralizacija tržišta i stvorena zona slobodne trgovine”, kaže Hasić.
Drugi važan segment jeste to da bi daljnja liberalizacija trgovine proizvodima za koje je BiH dokazala posebnu osjetljivost za bh. privredu, bitno uticala na ostvarivanje ciljeva Sporazuma koji predviđa političku i ekonomsku stabilizaciju države koja pretenduje članstvu u EU.
“Daljnja liberalizacija trgovine ovim osjetljivim proizvodima bila bi upravo faktor destabilizacije ekonomskih prilika u BiH posebno imajući u vidu visoku koncentriranost bh. privrede, tj. fokus na nekoliko sektora proizvodnje koji upošljavaju. Riječ je o proizvodima od vitalnog značaja za privredu BiH (među ostalim: mlijeko i mliječni proizvodi, konzumna jaja, meso i mesne prerađevine, određene vrste voća i povrća kao i njihovih prerađevina, cigarete, određene vrste destilovanih alkoholnih pića), od čije proizvodnje i prerade hiljade domaćinstava u BiH obezbjeđuju egzistenciju. Mogućnost plasmana ovih proizvoda iz EU na tržište BiH po povlaštenom carinskom tretmanu bi, prema analizama u BiH mogao imati vrlo negativne efekte od kojih neke iz objektivnih okolnosti nije moguće u potpunosti sagledati zbog očekivanih lančanih efekata koji bi se prelivali ne samo iz sektora u sektor proizvodnje nego bi se odrazili i na više sfera života (budžetska opterećenja, daljnje povećanje nezaposlenosti, dodatno opterećenje programa socijalnih politika, zdravstvena zaštita, itd.). Dodatno, analize pokazuju da proizvođači pojedinih roba iz EU za koje se naplaćuje puna carinska stopa pri uvozu u BiH ipak nalaze ekonomsku računicu za plasman na bh. tržište. Takvo kretanje ukazuje da bi promjena režima pa bilo to i samo za određene količine kreirala okruženje koje bi bilo podsticajno za dalje povećanje uvoza tih proizvoda u BiH. Time bi i deficit koji BiH ostvaruje u obimu trgovinske razmjene sa EU bio dodatno produbljen. Dodatna liberalizacija bh. tržišta mogla bi ozbiljno ugroziti postizanje ovih ciljeva a uporno insistiranje Evropske delegacije moguće je protumačiti i kao dodatni politički pritisak na BiH što dodatno može uzdrmati već krhku bh. ekonomiju”, pojašnjava sve moguće posljedice Duljko Hasić.
Ako se ne nađe rješenje do kraja godine, BiH će izgubiti neke od preferencijalnih trgovinskih aranžmana. Neki od proizvoda porijeklom iz BiH, koje plasiramo na tržište Evropske unije mogli bi biti pogođeni ovom promjenom: paradajz, krastavci, stono grožđe, jabuke, kruške, marelice, nektarine, višnje i šljive. Bosna i Hercegovina je spremna za tehničku adaptaciju sporazuma ali da adaptacija ide fazno.
“Činjenica je da je došlo vrijeme da sada trebala revidirati pregovaračka pozicija naše zemlje. Pregovarački tim Bosne i Hercegovine Evropskoj komisiji treba ponuditi rješenje problema na način da u prvoj fazi ne može biti nikakvih izmjena u odnosu na sadašnje stanje ili prihvatiti zahtjev samo za mlijeko i krompir, za one proizvode za koje je EU dozvolila izvoz te da i dalje treba štititi prerađivačke i sirovinske kapacitete Bosne i Hercegovine koji još nisu spremni za oštru tržišnu utakmicu za znatno konkurentnijim proizvodima koji dolaze sa tržišta Evropske Unije. Tek u drugoj fazi može se razmišljati o drugoj grupi proizvoda koja bi bila predmet razgovora”, stava je prof. dr. Duljko Hasić.
Ono što posebno zabrinjava poslovnu zajednicu su posljednje izjave naših dužnosnika kako je BiH spremna na kompromise. Ukoliko je tačna tvrdnja da EU i Hrvatska od svojih stavova neće odustati, što podrazumijeva da neće biti kompromisa, onda se nameće logičan zaključak da će uz najave vlasti BiH prihvatiti ono što se od nas traži.
“Podaci govore da je uvoz mlijeka iz EU u BiH u posljednjih nekoliko godina, odnosno nakon što je Hrvatska postala punopravna članica, smanjen za više nego duplo, što je upravo posljedica carina i prelevmana koji važe prilikom uvoza u BiH. Evropska unija sada nastoji da pričom o tradicionalnoj trgovini ‘natjera’ BiH da Hrvatskoj, a i ostalim zemljama EU omogući bescarinski uvoz mlijeka u BiH, što bi, posebno nakon što je od 1. aprila EU ukinula kvote za proizvodnju mlijeka, značilo potop domaćih mljekara i preplavljeno tržište BiH mlijekom iz EU. Uvođenjem embarga Ruskoj Federaciji od strane Evropske Unije dodatno je pogoršalo situaciju u Bosni i Hercegovini. Evropska Unija dala je ogromne podsticaje za proizvode iz ovog sektora tako da proizvodi koji dolaze sa tržišta EU sa takvim cijenama u potpunosti guše domaću proizvodnju. Ovo je još jedan argument da sve dok traje embargo prema Rusiji, ništa u Sporazumu ne treba mijenjati”, zaključuje Duljko Hasić. Klix.ba
