BEOGRAD, Vlada Srbije je na jučerašnjoj sjednici utvrdila prijedlog zakona koji će pomoći privredi da efikasnije restrukturira dugove i samim tim konsoliduje poslovanje firmi, što će smanjiti i iznos nenaplativih kredita.
Prijedlog zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju zatim je upućen Narodnoj skupštini na usvajanje.
Nermina Ljubović direktor sektora za privredni sistem Privredne komore Srbije i član radne grupe za izradu ovog zakona, rekla je u izjavi Tanjugu da će usvajanje ovog zakona značiti redefinisanje odnosa između privrednog društva u finansijskim problemima i povjerilaca, a to su prije svega banke.
“Odnosi se zasnivaju na dobrovoljnosti i povjerljivosti i moguć je svaki sporazum kojim se omogućava da posluje privredno društvo i da zatim i servisira obaveze prema povjeriocima”, rekla je Ljubović.
Ona je podsjetila da je 2011. godine donijet zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju i od tada se PKS bavi tim postupkom kao institucionalni posrednik.
“Da bismo unaprijedili primenu postupka, mi smo sa EBRD realizovali projekat, a jedan od rezultata bila je i analiza zakonodavnog okvira i iskustava u dosadašnjim postupcima. Analiza je između ostalog pokazala i da su iz ovog zakona izostavljeni preduzetnici, a oni su bili zainteresovani da imaju mogućnost da koriste mehanizme iz zakona”, objašnjava ona.
Na strani povjerioca, nužni uslov je prema prethodnom zakonu, bio i da u postupku budu najmanje dvije banke, a s obzirom da su iskustva pokazala da mala i srednja društva imaju samo jednu banku i Fond za razvoj, sada je predviđeno da može da bude jedna banka i finansijska institucija. Kada je riječ o preduzetnicima, može da bude samo jedna banka.
Treće je, navodi Ljubović, što je zakonom bilo predviđeno obavezno zaključivanje ugovora o mirovanju dugova, a što je nepotrebno u onim slučajevima kada dužnik nije bio u blokadi i kada se vidjelo da će postupak biti brzo završen.
Ljubović navodi i da je Ministarstvo privrede imalo razumijevanja za analizu koju su radili PKS i EBRD i formiralo je radnu grupu da izradi nacrt zakona koji bi ove neophodne izmjene sadržao.
“To je urađeno i vlada je utvrdila prijedlog tog zakona”, ističe ona.
U međuvremenu su, kako je rekla, urađene još dvije stvari. Vlada je usvojila Strategiju za rješavanje problematičnih kredita sa akcionim planom, kojom je predviđeno da se omogući da stečajno zakonodavstvo i postupak sporazumnog finansijskog restrukturiranja u potpunosti budu u funkciji konsolidovanja privrednih subjekata.
U tom pravcu, dodaje, ide i trogodišnji projekat koji realizuju ministarstva privrede i pravde, PKS i ogranak Svjetske banke – IFC uz podršku Švajcarske ambasade.
U pitanju je, kako kaže, projekat koji se bavi finansijskom stabilnošću zemalja Zapadnog Balkana.
“Sada su se na neki način lijepo uklopile aktivnosti i postoji projektna strategija vlade. Uz ovaj zakon će ići i izmjene stečajnog zakonodavstva, a u svemu tome značajnu ulogu ima i PKS”, zaključila je Ljubović. Tanjug
