BANJALUKA, Stalni odbor za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu Evropske komisije odgovoran za bezbjednost hrane, na sastanku krajem marta pozitivno je ocijenio podatke dostavljene iz BiH, te dao zeleno svjetlo Evropskoj komisiji za pripremu uredbe kojom proglašava da u BiH nema prstenaste truleži krompira.
Iz Delegacije EU u BiH je saopšteno da će, nakon što uredba bude usvojena, biti omogućen izvoz krompira iz BiH u Evropsku uniju.
Kako nezvanično saznajemo, sve dostupne informacije pokazuju da bi BiH već u narednih nekoliko mjeseci mogla dobiti zeleno svjetlo za izvoz krompira u EU.
Inače, ova vijest iz Brisela naišla je na veliko zadovoljstvo kod domaćih proizvođača krompira, ali i u institucijama koje su prethodnih godina bile zadužene za sprovođenje potrebnih mjera koje bi omogućile izvoz.
“Sektor proizvodnje krompira je primjer u kojem je BiH pokazala da ima efikasne sisteme kontrole i nadzora, kao i funkcionalnu koordinaciju, gdje osoblje u raznim institucijama i vlasti radi kao jedan tim”, navodi se u saopštenju Delegacije EU BiH.
Iz Delegacije ističu da je to pozitivan primjer koji treba slijediti u drugim područjima, kao što su pripreme za izvoz mliječnih proizvoda.
Radenko Radović, direktor Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja, kazao je da je BiH konačno dobila dugo očekivanu vijest, kojom je pozitivno ocijenjeno sve ono što se radilo u protekle četiri godine, u sektoru zdravlja krompira.
“Najveću korist od ovakvog razvoja događaja će imati proizvođači merkantilnog krompira u BiH i vjerujemo da će ovo biti pozitivan stimulans razvoju povrtarske proizvodnje, ali i ukupne poljoprivrede u BiH”, rekao je Radović.
On je naglasio da su uspjeli uspostaviti funkcionalan fitosantirani sistem u BiH u oblasti zdravlja bilja i pokazati da može da funkcioniše složen administrativni sistem, organizovan na različitim nivoima vlasti, s jasnom podjelom nadležnosti. Podsjetio je da taj sistem, pored Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja kao centralnog odgovornog tijela za zdravlje bilja u BiH, čine ministarstva poljoprivrede RS i FBiH, kao i Odjeljenje za poljoprivredu Vlade Brčko distrikta BiH, inspektorati entiteta i Brčko distrikta BiH i fitosanitarne laboratorije.
On je pohvalio proizvođače za brzo usvajanje i sprovođenje u praksi zahtjeva u vezi sa zdravljem krompira.
“Međutim, sada treba da budemo strpljivi i sačekamo da se ispoštuje pravna procedura u Evropskoj komisiji, koja može trajati određeno vrijeme. Nadamo se da će ta procedura biti sprovedena u najkraćem mogućem roku”, kazao je Radović.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja proizvođača povrća RS, rekao je da informacije iz Brisela mnogo znače za proizvođače krompira.
“Posljednjih godina, ulaskom Rumunije i Hrvatske u EU izgubili smo ta tržišta i kod nas je oko 20 odsto manja proizvodnja krompira, jer nismo spremno dočekali njihov ulazak u EU, odnosno nismo odradili na vrijeme potrebne monitoringe”, rekao je Mastalo.
Prema njegovim riječima, dobijanjem zelenog svjetla za izvoz imaćemo otvoreno tržište, što će sasvim sigurno povoljno uticati povoljno na proizvođače krompira u RS.
“Iz tog razloga, očekujemo da se već u sljedećoj godini ponovo vrati proizvodnja krompira na nivo od ranije, ili da se čak i poveća”, kazao je Mastalo i dodao da u RS ima mnogo proizvođača krompira, ali nije mogao reći precizan podatak, ističući da gotovo svaki pvrtar u RS, pored ostalog povrća, sije i krompir.
Naveo je da povrtari iz RS najviše izvoze luk, paprike, lubenice, kupus, a da je krompir morao proći ovaj pojačan nadzor jer je biljka koja prenosi dosta karantinskih bolesti.
“Radili smo monitoring i dokazano je da te bolesti nisu prisutne kod nas ni na njivama, ni u skladištima”, kazao je Mastalo. Nezavisne novine