ČAČAK, Interesovanje za pčelarstvo na čačanskom području u posljednjih deset godina raste, konstantno se povećava broj košnica, a samim tim i proizvodnja meda, kaže predsjednik Udruženja pčelara “Čačak”, prof. dr Svetomir Stamenković.
“Med sa naše teritorije je izvanrednog kvaliteta i zato vlada veliko interesovanje za potrošnju ovog proizvoda ne samo u Srbiji već i zemljama EU. Do 2013. godine, proizvodnja je bila u usponu, tako da je prinos na čačanskom području bio oko 83 hiljade kilograma iz 3.695 košnica”, precizirao je on.
Prema njegovim riječima, na području Čačka postoje, pored pomenutog, još tri udruženja i to “Čačanska pčela”, “Gradac” i “Udruženje člana matica”, što praktično znači da je ukupan broj košnica oko 6.500.
Međutim, prošle godine zbog loših klimatskih faktora u vrijeme cvjetanja bagrema i hladnog proljeća pčele nisu mogle da izlaze iz staništa i trošile su zalihe koje su imale, tako da je bilo manje cjeđenja meda, a loša je bila i livadska paša.
Stamenković preporučuje svima koji se bave pčelarstvom da unaprede tehnologiju gajenja i da uvećavaju broj košnica.
“Značaj ove grane uvidjela je i čačanska lokalna samouprava od koje imamo podršku od lani, a od Republike je podsticaj minimalan, odnosno 500 dinara po košnici”, naveo je.
On je izrazio očekivanje da će Ministarstvo poljoprivrede i država shvatiti da su pčele najkorisnija živa bića, jer se bave oprašivanjem biljaka, a komercijalni voćari shvataju njihovu važnost u proizvodnji hrane.
“Da nije njih, ne bi bilo visokih prinosa u proizvodnji, kvalitetnih proizvoda, i mnogi istraživači kažu da kada bi pčele nestale, nestalo bi i čovječanstvo, jer su one u 80 odsto slučajeva oprašivači gajenih biljaka”, tvrdi profesor.
Stamenković je upozorio voćare da biljke prskaju u toku večeri i noći, međutim, pojedini to čine i u terminima kada to nije dozvoljeno, pa u takvim slučajevima dolazi do masovnog trovanja pčela. Gubici su u tim prilikama ogromni, ne samo za pčele, nego i za sve koji imaju u vidu činjenicu da jedna pčela u toku dana posjeti 2.000 cvjetova jabuke ili šljive.
Srbiji, kako ocjenjuje, nedostaju sredstva da se prave paviljoni, kako bi broj pčelara sa 500 i više košnica bio veći, jer u Americi su značajni oni koji imaju od 1.000 do 10.000 košnica, dok se u Srbiji na prste mogu nabrojiti oni koji imaju po pet stotina.
“Utovar mora biti mehanizovan a, ukoliko se pčele ne sele, mogu da iskoriste deset paša u toku godine. Ukoliko bi se to poboljšalo imali bismo veću proizvodnju pčelinjih proizvoda”, zaključio je Stamenković, izrazivši nadu da će tako ubuduće biti.
Čačak trenutno ima oko 200 pčelara u pomenuta četiri udruženja. Tanjug
