ZAGREB, U Hrvatskoj su prošle godine četiri od ukupno 144 uzorka hrane bila GMO pozitivna, a u njima je prisutnost GMO-a bila ispod 0,9 odsto, ocenila je Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja, navodeći da taj nivo ne zahtjeva posebno označavanje genetski modifikovanih proizvoda.
Na svjetskom nivou povećava se broj površina zasijanih GMO kulturama, ali je prisutnost takve hrane u Hrvatskoj još mala, zahvaljujući prevlasti domaće proizvodnje, pokazao je izvještaj koji je danas predstavljen na konferenciji za novinare.
Monitoring je pokazao da su genetskim modifikacijama najviše izloženi dodaci ishrani i sportska hrana, kao i da su sportisti i vegetarijanci najviše izloženi uticaju takve hrane, rekla je pomoćnica ministra zdravlja Nataša Zorić.
U monitoringu je dio uzoraka uzet na pijaci, dio u domaćoj proizvodnji, kod distributera i u maloprodajnim lancima, a analizirani su proizvodi na bazi soje, kobasice, dijetetski proizvodi, pirinač, papaja, kukuruzni i pšenicni proizvodi, prenio je sajt SEEbiz.eu.
U Hrvatskoj se poštuju sve evropske direktive nadzora GMO hrane, koje su dosta restriktivne. Radi uvida u stanje na tržištu hrane godišnje se obavljaju redovni nadzori, a genetski modifikovana hrana životinjskog porijekla nije dozvoljena.
Ove godine predviđeno je sprovođenje monitoringa u pet faza u šest gradova iz kojih će se analizirati ukupno 180 uzoraka – 40 odsto uzoraka uzeće se kod domaćih proizvodača, 40 odsto u maloprodaji i veleprodaji, a 20 odsto iz silosa i skladišta.
U Ministarstvu zdravlja ističu da stočna hrana i sjemenski reprodukcioni materijal nije u njihovoj nadležnosti, a meso i jaja stoke hranjene GMO hranom ne podleže potrebi oznacavanja, u skladu sa zakonodavstvom EU.
Na konferenciji je istaknuto kako još nema dokaza da je genetski modifikovana hrana štetna za ljudsko zdravlje, pa su mišljenja između njenih zagovornika i protivnika još podijeljena.
Genetske modifikacije većinom su prisutne u biljnim kulturama – kukuruzu, pamuku i duvanu, ali se pojavljuju i kod životinjskih vrsta – nekih sorti kokoši, riba i svinje.
Španija je lani bila jedan od najvećih proizvođača GMO hrane u Evropi. Tanjug
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Gospodu iz ministarstva zdravlja treba pohapsiti i osuditi za genocid Hrvatske populacije ! Izglada gospoda su toliko koruptovana da im nije vazno s cim hrane djecu ! Pazi molim te !Genetske modifikacije većinom su prisutne u biljnim kulturama – kukuruzu, pamuku i duvanu, ali se pojavljuju i kod životinjskih vrsta – nekih sorti kokoši, riba i svinje A da mozda ne hranite te svinje i kokoske kukuruzom koji kako ste naveli .Hranu iz Spanije treba totalno zabraniti ! Ljudi potrovase nas ,hapsite ih dok je vreme !!