BEOGRAD, Banke u Srbiji su snizile cijenu stambenih kredita, ali to nije uticalo na kupovinu nekretnina.
Građani zbog malih zarada ne mogu da priušte otplatu pozajmica za kupovinu stanova ni sa kamatom od 4,20 do 4,50 odsto. Subvencionisanih stambenih kredita koji su bili povoljniji više nema, a banke sada jedino mogu da ponude svoje komercijalne zajmove kako za kupovinu novih, tako i za stare stanove. Pojedine banke imaju u ponudi i stanove čiju izgradnju finansiraju. Prateći troškovi ovih pozajmica su i dalje visoki, naročito poslije povećanja naknade za usluge notara, što dodatno otežava plasman ovih pozajmica.
Prema podacima Kreditnog biroa do sada je odobreno stambenih kredita u iznosu od 364 milijarde dinara, što je u odnosu na kraj 2013. godine povećanje od samo 35 milijardi dinara. U vrijeme prije izbijanja finanijske krize u periodu od 2006. do 2009. godine, ovi zajmovi su mjesečno rasli za 10 do 15 milijardi dinara.
Udruženje banaka Srbije je, kako bi građani imali jasan uvid u troškove stambenih zajmova, sačinilo reprezentativan primjer stambenog kredita kog treba da se pridržavaju sve banke koje odobravaju ovaj zajam. I dalje je potrebno učešće od 20 odsto, osiguranje kod Nacionalne korporacije, životno osiguranje…
Kada se sve naknade saberu, za stambeni kredit od 30.000 evra potrebno je pored učešća od 6.000 evra izdvojiti još oko 1.580 evra. Ovi troškovi ne smiju da se razlikuju kod banaka. One jedino mogu da imaju različite kamate.
– U ponudi građanima potrebno je da banka navede visinu i vrstu svih troškova koji padaju na teret korisnika, kako onih koji zavise od banke, tako i onih koji ne zavise od banke (na primjer troškovi procjenitelja, upisa založnog prava, troškovi izdavanja lista nepokretnosti i dr) – kažu u Udruženju banaka Srbije. – Navedeni troškovi koji ne zavise od banke, utiču na izračunavanje EKS, pa se može desiti da klijent bude u zabludi i izabere kao povoljniju kamatnu stopu one banke koja je uzela niže iznose u reprezentativnom primjeru.
Jedinstven reprezentativni primjer je utvrđen samo kod stambenih kredita, jer kod te vrste kredita postoji najveći broj troškova koji padaju na teret korisnika, a na koje banka ne može da utiče niti su joj poznati u trenutku davanja ponude, a ti troškovi mogu značajno da utiču na visinu EKS.
Reprezentativni primjer za stambene kredite je jedinstven za cijelu teritoriju Srbije, bez obzira na različite troškove po regionima.
– Stambeni krediti su luksuz za prosječnog građanina u Srbiji – smatra Mlađan Kovačević, ekonomista. – Ali onda bi banke trebalo da koriguju svoje kamate, odnosno da smanje svoje marže kako bi bile pristupačnije za naše uslove. Ali, naravno one i nisu rade da odobravaju više zajmova, jer se plaše da ih neće naplatiti, tako da se cijena stambenih zajmova, ali i pratećih troškova neće mijenjati.
Marže i dalje visoke
Cijene stambenih kredita mogle bi da budu niže kada bi banke smanjile svoje marže. Naime, euribor koji određuje cijenu stambenog kredita iznosi oko 0,40 odsto, dok je sve ostalo do ukupne kamate od na primjer od 4,50 odsto bankarska marža. Banke za sada ne namjeravaju da se odreknu dijela svoje zarade, kako bi ovi dugoročni zajmovi bili što pristupačniji. Novosti