SARAJEVO – Godinama već traju debate o zelenoj tranziciji i međunarodnim obavezama BiH da usvoji evropske zakone, struju iz uglja počne mijenjati onom iz obnovljivih izvora energije, te tako osigura integraciju u jedinstveno evropsko tržište električne energije.
Međutim, obaveze se odgađaju, a rokovi prolongiraju, pa će BiH, prema svemu sudeći, već od 1. januara 2026. doći pod udar zaštitnog mehanizma Evropske komisije i plaćati posebnu CO2 taksu na struju i druge proizvode nastale oslobađanjem ugljendioksida.
Član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (ReSET) Damir Miljević kaže da u proizvodnji električne energije u BiH dominira ona iz uglja sa 53 posto. Ukupno 40 posto je proizvedeno u velikim hidroelektranama, a samo sedam posto iz vjetro, solarnih, industrijskih i bio elektrana. Istovremeno, naša zemlja raspolaže s ogromnim potencijalom za proizvodnju struje iz energije sunca i vjetra.
Dovoljno za izvoz
“Kad bismo na 80 posto krovova privatnih kuća stavili samo po 3 kW solara, 4.000 hektara vinograda, koliko imamo, pokrili s agrosolarom i na pet posto postojećih površina jezera stavili plutajući solar, imali bismo dovoljno električne energije da pokrijemo ukupnu potrošnju u BiH, koju bismo onda balansirali i dopunjavali hidrokapacitetima. Pri tome bi značajne količine ostajale i za izvoz”, kaže Miljević.
Siguran je da je u roku od desetak godina moguće potpuno dekarbonizovati domaću potrošnju, ali umjesto društvenog i interesa građana i privrede, sve je podređeno interesima energetskih kompanija, zadržavanju monopola i ličnim interesima, smatra Miljević. Zbog toga je BiH na začelju procesa tranzicije u regionu, a za Evropom zaostaje barem 10 godina.
Nedostatak vizije i znanja kod donosilaca odluka
“Prepreka je nedostatak vizije, želje i znanja kod donosilaca odluka, ali i zabluda koju podstiču javne energetske kompanije da će one biti nosioci tranzicije. To se gotovo nigdje u svijetu nije desilo, već su one bile glavni kočničari. Nosioci tranzicije su privreda i građani, a javne kompanije trebaju da se pozabave vlastitom tranzicijom i stvaraju uslove za nesmetan razvoj kapaciteta iz obnovljivih izvora. Otpori za uključivanje građana i privrede su enormni i ogledaju se u relativno lošim zakonskim rješenjima, kašnjenju provedbenih podzakonskih akata, komplikovanju procedura i “nabijanju” nepotrebnih troškova u razvoju obnovljivih izvora za građane i privredu”, ističe Miljević.
Podršku EU, kroz različite projekte i fondove preko IPA i drugih mehanizama, za razliku od drugih zemalja regiona, BiH ne koristi u dovoljnoj mjeri, a Miljević kaže da je i to posljedica nedostatka iskrene želje da se hrabro uđe u proces pravedne tranzicije od koje bi korist imali građani, privreda i lokalne zajednice, a ne domaći i strani tajkuni.
Univerzitetski profesor iz Mostara i član Odbora za energiju, energetiku i okoliš ANUBiH Elvir Zlomušica kaže da BiH iz termoelektrana dobija i do tri četvrtine proizvedene struje.
“Termoelektrane su pri kraju svog radnog vijeka, emituju polutante i nisu usklađene s politikama EU, gdje želimo da dođemo. To je problem s kojim će se BiH ubrzo suočiti. Opravdan je i bunt građanskih inicijativa protiv izgradnje malih hidroelektrana i mislim da je odluka Federalnog parlamenta da zabrani njihovu gradnju opravdana”, dodaje Zlomušica.
BiH ima i velike mogućnosti za proizvodnju električne i toplotne energije iz šumske, te bio-mase u poljoprivredi, ali i gradskog otpada. Zlomušica očekuje da trenutni broj takvih postrojenja bude povećan, te sugeriše da sadašnjih oko 135 megavata iz vjetroelektrana, izgradnjom novih, može biti uvećan za 10 puta. Kod solarnih elektrana, dodaje, svjedoci smo stihijske gradnje, a problem je prenosna mreža, što nas vodi u veliki problem u narednom periodu.
Kaska se sa donošenjem pravilnika
“U Parlamentu FBiH usvojena su tri afirmativna zakona koja nas približavaju EU. Kaska se s donošenjem odgovarajućih pravilnika, koji bi omogućili meni, vama, etažnim vlasnicima da imaju svoje solarno postrojenje na svojoj kući, zgradi ili zemljištu. Tako bi se rasteretio ovaj pritisak na lokalne zajednice i smanjile mutne radnje i korupcija kojoj smo skloni”, zaključuje Zlomušica.
Federalna ministarka turizma i zaštite okoliša Nasiha Pozder kaže da EU nudi neke od najviših standarda zaštite okoliša u svijetu i da BiH svakim danom gubi ako nije dio te zajednice.
“U procesu smo otvaranja pregovora s EU i veliku dobrobit možemo dobiti zakonodavnim prilagođavanjem, preuzimanjem pravne tekovine, kao i brojnim fondovima koji su povezani s prelaskom na efikasnu, zelenu i konkurentnu privredu s niskim nivoom emisija ugljena. To je posebno važno i zbog opasnosti po zdravlje ljudi”, kaže Pozder.
S usvajanjem Reformske agende i primjenom reformi ona očekuje mnogo značajniju podršku iz EU. Ministarstvo je u stalnoj komunikaciji i s ambasadama i međunarodnim organizacijama o podršci novim projektima.
“U Ministarstvu se implementiraju kapitalni projekti koji se finansiraju iz povoljnih zajmova Svjetske banke. Unapređenje kvaliteta zraka u BiH je projekt u implementaciji, a Upravljanje čvrstim otpadom u BiH je u pripremi, očekujemo dodatna grant sredstva u milionskim vrijednostima i to predstavlja idealan miks kad je finansiranje većih projekata u pitanju”, ističe Pozder.
Podsjeća da je BiH iskazala opredjeljenje za usklađivanje sa ciljevima EU ratifikovanjem Pariskog ugovora uz UNFCCC konvenciju, članstvom u Ugovoru o uspostavljanju Energetske zajednice, te potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za zapadni Balkan. Prošle godine je usvojena i Federalna strategija zaštite okoliša za period 2022–2032, koja bi trebala omogućiti lakši pristup potrebnim investicijama za unapređenje stanja okoliša, raspoloživim EU fondovima i grantovima, kao i povoljnim kreditima.
Nova radna mjesta, manje otpada i više reciklaže
“Naše približavanje EU će podstaći ekonomski razvoj, donijeće nova radna mjesta, imat ćemo manje otpada u okolišu, a više u reciklaži. Sve su to benefiti pred koje se, nadam se, neće isprsiti negativna politika i destrukcija svega što donosi dobro građanima i državi BiH. Sve zemlje koje su postale članice EU su napredovale. Hrvatska je za deset godina članstva u plusu od 10,7 mlrd EUR, iz čega su finansirali čak 70 posto ukupnih javnih investicija, od Pelješkog mosta do drugih. Politika tu šansu građanima BiH ne smije upropastiti”, ističe Pozder.
Ministarka Pozder kaže da, približavanjem EU, BiH mora preduzeti i mjere zaštite ugroženih vrsta i prirodnih područja.
“Raduje me što smo nedavno dobili nova zaštićena područja u Posavini s barama Staračom i Tišinom, te što smo s lokalnim vlastima pokrenuli zaštitu Prenja. Morat ćemo raditi na sigurnosti vode za piće i kupanje, poboljšati kvalitet zraka, nedavno smo usvojili novi Zakon o zaštiti zraka u Predstavničkom domu, te efikasnije zbrinjavati otpad. U ovoj godini smo izdvojili oko tri miliona KM za okoliš i upravljanje otpadom. Sve to moramo ako želimo postati članica EU. Za sve postoji i nagrada – fondovi i sredstva koja će nam pomoći u zelenoj tranziciji”, ističe Pozder. Dnevni avaz
