REJKJAVIK – Kada se spomene ime ove države – prva asocijacija, naročito u posljednjih nekoliko mjeseci, su vulkani i hladnoća, a njihov “sudar” daje treći prirodni fenomen – geotermalnu energiju.
Island više od 90 odsto svojih potreba podmiruje zahvaljujući geotermalnim izvorima, pa građani račune za grijanje plaćaju i do osam puta manje nego u srodnim zemljama na sjeveru Evrope.
Obnovljivi izvori energije su tema broj jedan današnjice, a Island je među prvima shvatio dragocjenost svog prirodnog bogatstva i postavio visoke standarde cijelom svijetu kada je riječ o ekologiji.
Geološki sistem i način postanka ovog ostrva u Atlanskom okeanu stvorio je nevjerovatnu prirodu izolovanu od ostatka Evrope, ali su Islanđani iskoristili sve – i led i lavu i vodu – te tako stvorili državu koja po standardu parira mnogim svjetskim silama.
“Značaj geotermalne vode na Islandu je ogroman. O tome svjkedoči upravo to što je ova mala sjeverna zemlja sa samo 360.000 stanovnika doživjela svoj procvat u posljednjih 30 godina baš zbog geotermalne vode, koja im je uštedjela oko 8,2 milijarde dolara za to vrijeme. Po zvaničnim proračunima, na godišnjem nivou uštede oko 100 miliona dolara samo u svrhe grijanja. Od jedne od najsiromašnijih zemalja u Evropi do jedne od najbogatijih”, opisao je razvoj Islanda njegov dugogodišnji stanovnik Đorđe Vojvodić za Blic Biznis.
Island je pionir u iskorišćavanju geotermalne energije u svijetu, dodao je on i istakao da islandski naučnici učestvuju u mnogim geotermalnim projektima širom svijeta.
Vojvodić još kaže da se ovaj izvor energije koristi najviše za proizvodnju električne energije, zatim za grijanje kako domaćinstva ili poslovnih prostora tako i ulica. Istakao je da se koristi i kao termalna ljekovita voda, koja privlači mnogobrojne turiste i time čini turizam glavnom privrednom granom Islanda.
“U blizini gradova nalaze se geotermalne elektrane koje funkcionišu po principu tako što ugrijana voda stvara paru, koja pokreće turbine, a turbine generatore koji proizvode električnu energiju. Višak tople vode koristi se za kupanje, a jedno od ovakvih mjesta je upravo čuvena Plava laguna, koju posjeti oko milion ljudi godišnje”, rekao je i dodao da na mnogim mjestima termalna voda sama izbija na površinu i prave se prirodni termalni bazeni.
Cijena grijanja na Islandu zavisi od veličine domaćinstva. U prosjeku za stanove je potrebno izdvojiti oko 8.000 Islandskih kruna, odnosno oko 50 eura. Dok za velika domaćinstva ova cijena iznosi oko 15.000 islandskih kruna tj. oko 100 eura.
Cijena računa za grijanje je svakog mjeseca fiksna (tokom cijele godine). Ukoliko potrošite manje od očekivanog na godišnjem nivou, dobijate povrat novčanih sredstava od države.
Ostale nordijske zemlje koje koriste druge izvore grijanja (ulje, gas) plaćaju 2-8 puta veću sumu.
Stanovnici su veoma zadovoljni sistemom plaćanja, suma je simbolična u odnosu na prosječnu mjesečnu platu koja iznosi 3.800 eura bruto.
Glavni grad Islanda – Rejkjavik – čak 95 posto električne energije i toplote dobija iz geotermalne energije iz podzemlja, a proizvodi ga geotermalna elektrana koja se naziva Hellisheiði.
“Napravljena je 2006. godine i najveća je na Islandu. Izvlači toplu vodu, temperature od preko 300 stepeni, sa dubine od 1 do 2 kilometra. Snage je 303MW električne i 133MW termalne energije. Napaja skoro cijeli Rejkjavik električnom energijom i termalnom vodom”, navodi Vojvodić.
Iako je grejanje za njihov standard jeftino, postoje drugi mjesečni troškovi koji to nadoknađuju poput kirije za stan.
“Ukoliko ne posjedujete svoju nekretninu, najveći trošak čini iznajmljivanje stana. Samo tržište to diktira jer je velika potražnja a mala ponuda. Na primjer, za dvosoban stan morate izdvojiti oko 250.000 islandskih kruna, što je oko 1.600 eura”, kaže on.
Nakon toga najveći trošak je hrana, jer je većina stvari iz uvoza, navodi on. Mesni proizvodi su najskuplji, na primjer, govedina 30 eura po kilogramu, piletina 20 eura po kilogramu, a najjeftinije se plaća voće i povrće.
Benzin košta 2,2 eura, a za dizel 2 eura, piše Blic Biznis
