Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    CAPITAL-ne teme: Kako smo građanima uštedjeli preko 50 miliona maraka

    1. Januara 2026. — 09:59

    Srećna Nova 2026. godina

    1. Januara 2026. — 00:01

    Izgradnja zgrade fakulteta na Palama kasni tri godine

    31. Decembra 2025. — 12:44

    Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

    31. Decembra 2025. — 12:22
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

    31. Decembra 2025. — 12:22

    Kina pustila u rad impresivnu hidroelektranu

    28. Decembra 2025. — 10:30

    Rusi pregovaraju sa mađarskim MOL-om o prodaji NIS-a

    25. Decembra 2025. — 15:29

    Kako bi američki gas stizao u BiH i Banjaluku: Ovo su detalji

    25. Decembra 2025. — 13:39

    Kako preživjeti decembarsku potrošnju i pokrenuti štednju u januaru

    31. Decembra 2025. — 10:56

    Koliko je evropskih valuta nestalo zbog evra

    31. Decembra 2025. — 09:50

    BiH vodeća u Evropi po doznakama iz inostranstva

    27. Decembra 2025. — 10:33

    Promet na Banjalučkoj berzi 67.000 KM

    26. Decembra 2025. — 14:17

    Na Banjalučkoj berzi promet veći od miliona maraka

    16. Decembra 2025. — 16:30

    Vlada se na berzi zadužila 66 miliona KM, iduće sedmice planira još 20

    15. Decembra 2025. — 15:16

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Sindikat: Radnici u trgovini danima rade prekovremeno

    31. Decembra 2025. — 13:41

    Gasi se proizvodnja čuvenih marki automobila

    31. Decembra 2025. — 11:52

    Nastavljeno divljanje cijena u Crnoj Gori

    28. Decembra 2025. — 15:15

    Kafa sve skuplja: Klimatske promjene podižu cijene širom svijeta

    28. Decembra 2025. — 09:00

    Koliko košta zimovanje u Srbiji i inostranstvu

    1. Januara 2026. — 12:09

    Još jedan evropski grad uvodi turističku taksu

    1. Januara 2026. — 11:00

    Pored hotelskog smještaja tražen i stan na dan

    31. Decembra 2025. — 08:05

    Hotelijeri na Jahorini imaju velika očekivanja od ove sezone

    28. Decembra 2025. — 13:40

    Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

    31. Decembra 2025. — 12:22

    Njemačkoj nedostaje 120.000 vozača kamiona

    30. Decembra 2025. — 07:58

    Kompanije strepe, vlast ključne odluke donosi u zadnji čas

    29. Decembra 2025. — 16:42

    BiH neće moći uvoziti plastični otpad iz EU, reciklažne firme traže alternativu

    29. Decembra 2025. — 09:58
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Koliko je evropskih valuta nestalo zbog evra

    31. Decembra 2025. — 09:50

    Mogu li naučnici da spasu industriju čokolade?

    29. Decembra 2025. — 08:08

    Kina testirala voz brzine 800 km/h

    26. Decembra 2025. — 14:00

    Na hiljade neželjenih božićnih poklona se prodaje na internetu

    26. Decembra 2025. — 12:15

    Još jedan evropski grad uvodi turističku taksu

    1. Januara 2026. — 11:00

    Gasi se proizvodnja čuvenih marki automobila

    31. Decembra 2025. — 11:52

    Šta to guši njemačke kompanije?

    31. Decembra 2025. — 09:43

    Pala cijena srebra

    30. Decembra 2025. — 09:01
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Niče najveća tvornica čipova na svijetu

Niče najveća tvornica čipova na svijetu

Bojana NinkovicBojana Ninkovic26. Januara 2024. — 14:33Nema komentara5 minuta čitanja
Makron
FOTO: Pixabay

SEUL – U sve oštrijem takmičenju SAD-a i Kine u proizvodnji čipova, Južna Koreja će uložiti preko 400 milijardi evra u vlastiti razvoj industrije poluprovodnika. Nastaće proizvodni park koji se prostire na 21.000 hektara.

Makron
FOTO: Pixabay

Na jugu glavnoga grada Seula bi trebao nastati kompleks pogona za proizvodnju čipova koji će biti najveći na svijetu. Naravno da tu glavnu riječ imaju nacionalne uzdanice – koncern Samsung Electronics i SK Hynix, ali tu će i država učestvovati u investiciji koja će do 2047. narasti na 622 biliona korejskih wona (oko 428 milijardi euvra).

Predviđene su i porezne olakšice kod investicija, ali i podrške u povećanju konkurentnosti na svjetskom tržištu. Tu je i pitanje samodostatnosti Južne Koreje u opskrbi čipovima što bi već do 2030. trebalo porasti s 30 na 50 posto.

Kako najavljuje južnokorejski predsjednik Yoon Suk-yeol, taj mega-pogon bi trebao stvoriti ukupno oko 3,5 miliona radnih mjesta. Kako bi se dostigao cilj u proizvodnji čipova će biti potrebno i proširiti kapacitete atomskih elektrana da bi ta proizvodnja imala dovoljno električne energije, prenosi Deutsche Welle.

Južna Koreja nije nova na tržištu čipova: ona već dominira  60 posto svjetskog tržišta memorijskih čipova, kako DRAM, tako i NAND memorija. Do 2030. bi njihov udio i u proizvodnji drugih, između ostalih i procesorskih čipova trebao porasti sa sadašnjih 3 na 10 posto.

Tu Samsung želi prestići tajvanskog konkurenta TMSC i u proizvodnji “kolača” – waffer, dakle ploča na kojima se posebnim postupkom štampaju integrirani krugovi čitave grupe čipova. Upravo je taj tajvanski proizvođač glavni isporučitelj takvog poluproizvoda na svjetskom tržištu za druge proizvođače.

Planirani pogon u Južnoj Koreji će obuhvatati različite industrijske zone u provinciji Gyeonggi ukupne površine 21 hiljadu hektara – dakle oko 30 hiljada nogometnih igrališta.

Tu već jesu 19 proizvodnih pogona, a do 2047. će ih doći još 16. Tri pogona i dva istraživačka centra bi trebala početi s radom već do 2027. Prema informacijama južnokorejskog ministarstva industrije, Samsung i SK Hynix žele već 2030. svakog mjeseca proizvoditi 7,1 milion takvih “kolača” punih čipova.

“Ako izgradimo našu mega-koncentraciju proizvodnje čipova i prije roka, dospjet ćemo na svjetski vrh po konkurentnosti u proizvodni čipova i mlađim naraštajima omogućiti vrhunska radna mjesta”, smatra ministar industrije Ahn Duk-geun.

Samsung Electronics tu želi uložiti, preračunato, oko 32 milijarde eura, od toga 23 milijarde za šest novih proizvodnih pogona u Yonginu, 33 kilometara južno od Seula. Još prije godinu dana je Samsung najavljivao bitno manji iznos ulaganja, nekih dvadesetak milijardi eura do godine 2042., ali očito je na zahtjev vlade povećao svoje ambicije.

Jer tu su i oko 7,7 milijardi eura za tri nove tvornice u Pyeongtaeku, 54 kilometra južno od Soula i tri istraživačka proizvodna pogona u Giheungu. Tu je onda i SK Hynix koji želi uložiti 7,9 milijardi eura za četiri tvornice na prostoru Yongina.

Razlog tih velikih ambicija Južne Koreje je u ukupnim zbivanjima na tržištu čipova. Najprije iz opasnosti od izvoza visoke tehnologije, a onda su došli i veliki poremećaji u isporuci za vrijeme pandemije, koji  su i Sjedinjene Američke Države i Evropu natjerali da znatno povećaju vlastitu proizvodnju. Moguća “kolateralna šteta” u tom natjecanju bi mogla biti upravo Južna Koreja: izvoz čipova i poluprovodnika je toj zemlji 2022. donio 129 milijardi dolara što čini 19 posto vrijednosti ukupnog izvoza.

Čipova će se tražiti sve više, ali ako bi se tražilo manje čipova iz Južne Koreje, to bi bio ozbiljan udarac za čitavu nacionalnu ekonomiju.

“Koreja je na prvoj liniji borbe na svjetskom tržištu u poluprovodnicima, što je ekonomska prilika, ali i tamošnje firme izlaže riziku”,  sažima Troy Stangarone iz Korejskog ekonomskog instituta u Washingtonu.

Glavni konkurenti tu ne štede u potporama: SAD je proglasio CHIPS and Science Act kojim s 52,7 milijardi dolara potpore želi privući što više proizvođača čipova u tu zemlju. Tu se odazvao i Samsung koji u Texasu gradi tvornicu čipova vrijednu 17 milijardi dolara.

S druge strane i nakon što je SAD strogo ograničio izvoz čipova najviše tehnologije, Kina također podupire što brži razvoj vlastitih tvornica poluprovodnika. Tu je onda i Japan koji na glavnom otoku Kyushu također potiče gradnju još jednog industrijskog parka za čipove s pogonima Sonya i tajvanskog TSMC-a. A novih čipova najviših sposobnosti će trebati mnogo: tako i šef OpenAI-ja, Sam Altmann još traži partnera koji će biti u stanju proizvoditi čipove u razvoju umjetne inteligencije.

Južna Koreja je do sad imala koristi što su to bila “mala vrata” kroz koja je i američka tehnologija mogla dospjeti u Kinu: posebnim ukazom su južnokorejski proizvođači izuzeti od američkih sankcija protiv Kine i oni su smjeli izvoziti u Kinu opremu i strojeve. Od toga su koristi imali pogoni za NAND-memorijske čipove prije svega za mobilni prijenos podataka i Samsunga i SK Hynixa u kineskom Dalianu.

Ali južnokorejski koncerni sve više imaju dvojbi oko proizvodnje u toj državi: i ove sedmice je SK Hynix još jednom morao negirati glasine kako planira prodaju pogona u toj kineskoj metropoli. Zapravo je on postao vlasnik tek nedavno: u decembru 2020. ga je kupio od američkog Intela za devet milijardi dolara.

Prema analizi instituta Bloomberg Intelligence, Sjedinjene Države dominiraju u pet od deset nivoa proizvodnje čipova, između ostalih nanošenje silikonskih slojeva na “kolače”, njihovu kemijsku obradu u željene sheme i u “tačkanju”, spajanju slojeva tamo gdje trebaju biti u doslovce mikroskopskim razmjerima.e

Japan, ali i Nizozemska, dominiraju u ostalim nivoima kao što je čišćenje “kolača” i u litografiji. Time Južna Koreja već zaostaje u ključnoj ulozi proizvođača čipova, u odnosu na SAD i njegove saveznike, i u tehnologiji, materijalima i know-howu. Zato i južnokorejski proizvođači svojim tvornicama žele navesti američke firme da i njih prihvate kao važnog partnera kako bi ojačali vlastitu proizvodnju. Nezavisne novine

cipovi juzna koreja sad
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakERS: Kupili smo Mercedesov kombi
Sljedeći članak “Deutsche Bahn” lani isplatio rekordne odštete zbog štrajkova

Povezani članci

NOVOSTI 03 minute čitanja

U 2025. godini BiH rasla samo inflacija

NOVOSTI 04 minute čitanja

Koliko košta zimovanje u Srbiji i inostranstvu

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

CAPITAL-ne teme: Kako smo građanima uštedjeli preko 50 miliona maraka

1. Januara 2026. — 09:59012 minuta čitanja

BANJALUKA – Godina 2025. je jedna od onih koju su pojeli skakavci. Tako bi se najkraće, a opet sveobuhvatno, moglo opisati ono čemu smo svjedočili u proteklih 365 dana.

Srećna Nova 2026. godina

1. Januara 2026. — 00:01

Izgradnja zgrade fakulteta na Palama kasni tri godine

31. Decembra 2025. — 12:44

Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

31. Decembra 2025. — 12:22

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.