BRISEL, BANJALUKA – Potencijalno snižavanje kamatnih stopa na kredite u evrozoni nakon rasta koji je trajao više od godinu i po dana dovelo bi do toga da kamate padaju i u bankama u Republici Srpskoj, smatraju sagovornici “Nezavisnih novina”.
Naime, restriktivne monetarne politike Evropske centralne banke dovele su do konstantnog pada šestomjesečnog euribora.
Iz Evropske centralne banke su u najnovijem izvještaju naveli da se prethodna povećanja kamatnih stopa i dalje snažno prenose na privredu.
“Pooštreni uslovi finansiranja smanjuju tražnju, a to pomaže u smanjenju inflacije. Osoblje Evrosistema očekuje da će ekonomski rast ostati prigušen u bliskoj budućnosti. Osim toga, očekuje se da će se privreda oporaviti zbog rasta realnih prihoda – pošto ljudi imaju koristi od pada inflacije i rasta plata – i poboljšanja inostrane tražnje. Osoblje Evrosistema stoga vidi povećanje rasta sa prosječnih 0,6% za 2023. na 0,8% za 2024. i na 1,5% za 2025. i 2026”, naveli su iz ECB.
Dodali su da je Upravni savjet odlučan da obezbijedi da se inflacija blagovremeno vrati na srednjoročni cilj od 2%.
“Na osnovu svoje trenutne procjene, Upravni savjet smatra da su ključne kamatne stope ECB na nivoima koji će, ako se održavaju dovoljno dugo, dati značajan doprinos ovom cilju. Buduće odluke Upravnog savjeta će obezbijediti da njegove kamatne stope budu postavljene na dovoljno restriktivnim nivoima onoliko dugo koliko je potrebno”, kazali su iz Evropske centralne banke.
Prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na ukupne kredite banaka iz RS zaključno sa 30. septembrom prošle godine iznosi 5,83% i veća je za 0,73 procentna poena.
“Ukupna prosječna efektivna kamatna stopa iznosi 6,93% i veća je za 0,9 odsto u odnosu na 2022. godinu”, istakli su iz Agencije za bankarstvo RS.
Srđan Šuput, direktor ove agencije, naveo je prije nekoliko dana da će se banke morati prilagoditi na pad euribora te korigovati svoje kamatne stope.
“Kako su povećali, tako mogu da ih i smanje. Apelujemo da to učine i mjere koje smo kao regulator donosili išle su u pravcu da teret krize ne bude na leđima klijenata”, kazao je Šuput medijima.
Srđan Kondić, predsjednik Uprave Addiko banke Banjaluka, istakao je za “Nezavisne novine” da treba razdvojiti očekivanja stručne javnosti od stavova donosioca odluka, a konkretno za evrozonu to je Evropska centralna banka (ECB).
“Da li će i kada doći do pada kamatnih stopa u EU, pa posljedično i u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, primarno zavisi od kretanja stope inflacije kao i ekonomskog stanja ključnih evropskih zemalja, prije svega Njemačke, koja se trenutno suočava sa ozbiljnim ekonomskim izazovima”, naveo je Kondić.
Prema njegovim riječima, ECB se još nije eksplicitno izjasnila na ovu temu kao što je, na primjer američki FED, koji je jasno najavio pad kamatnih stopa.
“ECB je u septembru zadnji put podigao referentne kamate i tada su komunicirali da očekuju da je plafon dosegnut i da će kamatne stope ostati duži period nepromijenjene, ali će pratiti inflaciju i signale tržišta. Nakon naglog pada inflacije u novembru na 2,4% u EU, tokom decembra smo imali ponovni uzlet na 2,9%, a u Njemačkoj čak 3,8%, što je bilo suprotno očekivanjima i trendu. Vjerovatno ćemo više znati nakon sljedećeg sastanka Upravnog odbora ECB-a, koji se očekuje 25. januara”, naglasio je Kondić.
Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da se može očekivati da ove godine kamatne stope budu niže u bankama u Srpskoj.
“Situacija nije baš tako jednostavna i linearna. Ipak, ECB je zaustavio dalji rast kamatnih stopa. Likvidnost bankarskog sektora u Evropi je visoka, te uz procjenu neće doći do daljeg rasta kamatnih stopa. Većina banaka kod nas je vezala kamatne stope najčešće za libor (međubankarska stopa koja predstavlja dnevnu referentnu kamatnu stopu po kojoj banke jedna drugoj nude novac za posuđivanje na londonskom međubankarskom tržištu) i padom libora očekuje se da po automatizmu dođe do pada kamatnih stopa i kod nas. Moram podsjetiti da banke kod nas nisu u potpunosti prenijele rast kamatnih stopa iz evrozone, tako da ne možemo ni očekivati isti pad kamatnih stopa u Evropi. Znači, ukratko, nismo isto podizali kamate kao banke u Evropi, tako da nećemo ni smanjivati kamate na istom nivou”, objašnjava Đogo.
Istakao je da možemo očekivati da krediti za stanovništvo ove godine budu jeftiniji.
“Ipak, ne treba podgrijavati nadu da će krediti biti dramatično jeftiniji”, kazao je Đogo. Nezavisne novine