BANJALUKA – Prilikom javnog objavljivanja bilo kakvih dokumenata neophodno je da novinari, kako bi se zaštitili od krivičnog gonjenja, sakriju ili zamagle sve one podatke koji mogu identifikovati određenu osobu (matični broj, adresa, privatni broj mobilnog telefona) ili moraju imati saglasnost te osobe za objavu njenih ličnih podataka.
Dileme medijskih radnika oko toga koji dokumenti smiju biti objavljeni, posebno su produbile najnovije izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS kojim je kriminalizovana kleveta, a koje zabranjuju objavu „spisa ličnog karaktera“. Naši sagovornici pojašnjavaju šta bi to moglo predstavljati „spise ličnog karaktera“, mada ističu da je to još jedna u nizu nespretnih formulacija pomenutog zakona.
„Spisi ličnog karakera“ ne postoje u Krivičnom zakoniku RS
Nikolina Bajić advokat u saradnji sa advokatskom kancelarijom BDK Advokati u Banjaluci ističe da ne postoji definicija “spisa ličnog karaktera” u Krivičnom zakoniku Republike Srpske, te da Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH ne poznaje taj pojam.
„Ipak, na osnovu uobičajenog značenja riječi “spisi” i “ličnog karaktera” osnovano je zaključiti da je riječ o pismima, emailovima, dopisima ili sličnim pismenima, bez obzira na formu (štampanu ili elektronsku), koja nisu namijenjena širem krugu osoba i spadaju u domen privatnog života osobe“, pojasnila je Bajićeva.
Dodala je da je zabranjeno javno objaviti svaki takav spis, osim ako su osoba koja je spis sastavila i osoba na koju se spis odnosi dali saglasnost.
„Ova zabrana proizlazi iz Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH. Teoretski, mogući su i neki drugi osnovi za zakonito objavljivanje takvih spisa, ali u praksi je, zbog velikog uplitanja u privatnost lica, teško zamisliti primjenjivost bilo kojeg drugog osnova osim saglasnosti lica“, navela je Bajićeva.
Prema njenim riječima, dodatno, Krivični zakonik RS propisuje da je ne samo zabranjeno, nego predstavlja krivično djelo za koje se može izreći i kazna zatvora, objavljivanje spisa ličnog karaktera, ako nema saglasnosti lica koje je spis sastavilo ili na koga se spis odnosi, a pri tome objavljivanje je imalo ili moglo da ima štetne posljedice po lični život tog lica.
Kako kaže, ovaj dodatni element “štetnih posljedica” razlikuje krivično djelo od “obične” povrede Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH.
Kada je u pitanju objavljivanje dokumenata koje nije protivno odredbama, bilo kojeg zakona, Bajićeva kaže da svejedno moraju biti skriveni/zamagljeni oni podaci o ličnosti čije objavljivanje nije potrebno za ostvarenje svrhe objavljivanja samog dokumenta.
„Ovaj zahtjev proističe iz principa, iz Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, po kojem kontrolor podataka o ličnosti smije da obrađuje podatke o ličnosti samo u mjeri i obimu koji je neophodan za ispunjenje određene svrhe“, rekla je Bajićeva.
Ožegović: Sudska praksa će pokazati pravo stanje
Damjan Ožegović iz organizacije Transparency international BiH kaže da su spisi ličnog karaktera još jedna u nizu nespretnih formulacija u novim izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske na koju su stručna i zainteresovana javnost već ukazivale da je nejasna.
„Na šta će se tačno odnositi spis ličnog karaktera, ostaje jedino da sačekamo dovoljno vremena da se to iskristališe kroz sudsku praksu, ako je uopšte bude u neko dogledno vrijeme“, rekao je Ožegović.
Kako dodaje, ovakva preširoka formulacija će postupajućim tužiocima, a posljedično i sudijama, stvarati ili velike poteškoće u tumačenju, ili će im, suprotno, dati odriješene ruke da mnogo toga tumače kao ovaj spis.
„Najvjerovatnije je da će se ova formulacija odnositi na pojedinačne dokumente ili grupu dokumenata (dakle, cijeli spis predmeta) iz kojih se može doći do saznanja o nekim ličnim podacima određenih lica“, kazao je Ožegović.
Smatra da bi to mogli biti dosijei, spisi predmeta koji su vođeni pred organima uprave, dokumenti koji se odnose na pokretnu i nepokretnu imovinu i mnogo drugih primjera, ali ako se dovede u vezu sa drugim članovima Krivičnog zakonika ne bi trebalo, i ne bi smjelo da se odnosi na javne isprave.
„Javna isprava je diploma, uvjerenje, zapisnik i slično. Ponovo napominjem, formulacija je preširoka i ostaje na sudskoj praksi da je preciznije definiše“, zaključio je Ožegović.
U Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH pojašnjavaju da je lični podatak svaki podatak na osnovu kojeg se osoba može identifikovati.
„Shodno tome, svi subjekti bilo da su iz javnog ili privatnog sektora koji obrađuju lične podatke su kontrolori i dužni su ih obrađivati u skladu sa principa obrade koji su propisani zakonom“, istakli su u Agenciji.
Napominju da su dva pravna osnova za obradu podataka i to saglasnost nosioca ili pravo na obradu ličnih podataka bez saglasnosti.
Prema njihovim riječima, drugi osnov podrazumijeva posebne uslove, počev od zakona, legitimnog interesa, ugovornog odnosa i slično.
Objavljivani matični brojevi i privatni brojevi
„Iz prakse Agencije, ističemo primjer objavljivanja ličnih podataka na službenim web stranicama opštinskih izbornih komisija sa ličnim podacima članova opštinskih izbornih komisija koji su uključivali i njihov privatni broj mobilnog telefona, objava korisnika pomoći na službenoj web stranici opštine, koji su osim imena i prezimena sadržali i njihov jedinstveni matični broj“, istakli su u Agenciji.
Objasnili su i da objava imena i prezimena, radnog mjesta, školske spreme i novčanih primanja zaposlenih u javnom sektoru ne predstavljaju povredu njihovih prava jer se radi o korisnicima budžetskih sredstava koji nastaju iz poreza i drugih davanja građana.
„U ovom slučaju javni interes građana da im podaci budu javno dostupni nadjačava pravo zaposlenih u javnom sektoru na zaštitu ličnih podataka i zaštitu privatnosti“, kazali su u Agenciji.
Spasenić: Pojam „spis“ neprecizno definisan
Novinarka Brankica Spasenić kaže da prilikom objavljivanja dokumenata bluruje jedinstveni matični broj i adresu stanovanja, a nekad i druge podatke ukoliko su u dijelu dokumenta koji objavljuje, kao što su – broj lične karte ili nekog drugog ličnog dokumenta, nacionalna pripadnost, zdravstveno stanje i slično.
„Ukoliko se radi o dokumentima koji se odnose na određene sudske procese ili presude na kojima sam radila u crnoj hronici, onda se dešava da ne objavljujem ni podatke o žrtvi ukoliko je maloljetna ili anonimizujem dio ličnih podataka oštećenog u zavisnosti o kojem krivičnom djelu se radi i tako dalje“, kazala je Spasenićeva.
Smatra da sam pojam “spis” nije precizno definisan u posljednjim izmjenama i dopunama KZ RS, tako da tumačenje može biti zaista široko.
„Od zdravstvenog kartona (što je potpuno opravdano da se kazni ukoliko se učini dostupnim u javnosti) do kupo-prodajnog ugovora za sumnjive nekretnine ili slično“, rekla je Spasenićeva.
Smiljanićeva: Obavezna zaštita identiteta maloljetnika
Novinarka Ljiljana Smiljanić takođe naglašava da se obično trudi da se u kadrovima nekog dokumenta ili ugovora ne vide lični podaci poput matičnog broja, broja nekog ličnog dokumenta, adrese, broja telefona i slično.
„Ukoliko radimo priču, koja uključuje i maloljetna lica, tu strogo pratimo preporuke za medije u skladu sa UN-ovom Konvencijom o zaštiti prava djeteta. Dakle, identitet djeteta ne smijemo otkriti na bilo koji način, naročito ako se radi o osjetljivim temama, bilo kojoj vrsti nasilja. Vodimo računa i o registarskim oznakama. Već postoje preporuke za medije i novinare u vezi sa tim i uvijek treba uzeti u obzir i javni interes za objavu neke informacije“, pojasila je Smiljanićeva.
Kada su u pitanju izmjene i dopune KZ RS, gdje su krivično djelo objava fotografije ili snimka bez pristanka ili objava spisa,ističe da joj nije jasno šta to konkretno znači.
„Naročito kad govorimo o “spisu”, jer nije konkretno ni definisano šta je spis. Čini mi se da je ostavljeno na volju sudijama da procjenjuju, a sudije često ne znaju mnogo o novinarskom poslu, pogotovo o istraživačkom novinarstvu, gdje koleginice i kolege zaista često i mnogo koriste različita dokumenta. Ne znamo da li su na primjer diplome spisi ličnog karaktera. Poseban problem je što je mnogo toga nepoznato, ali se zna da možete u zatvor do dvije godine ako objavite spis ličnog karaktera bez pristanka lica, koje je spis sastavilo ili na koga se odnosi“, upozorila je Smiljanićeva.
CAPITAL: Bojana Ninković