SARAJEVO – Antikorupcijske reforme u BiH su u zastoju, dok se percepcija javnosti o korupciji nastavlja pogoršavati u situaciji složenog političkog i pravnog sistema, djelovanja ukorijenjenih mreža pokroviteljstva i uopšteno niske odgovornosti, navedeno je u izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda za 2023. godinu.
U izvještaju je između ostalog navedeno da su slaba institucionalna rješenja i zakoni, kao i slaba provedba mjera, „smetnja nezavisnosti i efikasnosti u djelovanju agencija za borbu protiv korupcije i pranja novca i olakšavaju pranje novca od imovinske koristi pribavljene korupcijom“.
„Vlasti trebaju dati prioritet izmjenama i dopunama zakona s ciljem jačanja okvira za borbu protiv sukoba interesa, za pristup informacijama i sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u skladu sa međunarodnim standardima i najboljom praksom, ali i osigurati veću nezavisnost i integritet sudstva i tužilaštva“, precizirano je u izvještaju.
Takođe je navedeno da se trebaju poboljšati aktivnosti nadzora u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti jačanjem mjera identifikacije i praćenja politički eksponiranih lica i stavljanjem težišta na transparentnost obveznika.
„Potrebno je ojačati napore u istraživanju i procesuiranju predmeta korupcije i pranja novca na visokom nivou, između ostalog putem davanja prioriteta digitalizaciji i međusobnom povezivanju relevantnih registara i baza podataka“, dodao je u izvještaju.
Naglašeno je da je BiH potreban konkurentniji i transparentniji okvir javnih nabavki.
„Podaci o javnim nabavkama upozoravaju na korupciju i ukazuju da u procedurama javnih nabavki često nedostaju pravi konkurentski uslovi. Iako je u prosjeku visoki udio od ukupne vrijednosti nabavki u cijeloj BiH dodijeljen na osnovu konkurentskih postupaka, više od polovine je dodijeljeno na osnovu postupaka u kojima su učestvovale samo jedna (45 posto) ili dvije ponude (14 posto)“, precizirano je u izvještaju.
Dodato je da BiH zaostaje iza drugih zemalja Zapadnog Balkana po udjelu otvorenih postupaka na osnovu vrijednosti ugovora te da ima najviši nivo nabavki dodijeljenih u postupcima sa samo jednom ponudom.
„Osim toga, ponuđači nisu dužni dostaviti podatke o stvarnom vlasništvu“, zaključeno je u izvještaju.
