BREČKO – Posljednjih godina, Distrikt Brčko u Bosni i Hercegovini bio je mjesto zbivanja niza incidenata vezanih za krijumčarenje migranata, oružja i droge. To je dijelom zbog položaja Brčkog duž ruta krijumčarenja, ali i slabog upravljanja i korupcije.
Prije nego što je rat izbio u Bosni i Hercegovini 1992. godine, Brčko je bio multietnički grad i poznati regionalni transportni centar gde su se ukrštali glavni željeznički, drumski i riječni putevi koji su povezivali Jugoslaviju. Sa raspadom Jugoslavije, Brčko je sada smješten u trouglu gdje se susreću granice Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine.
Luka Brčko je nekada bila jedna od najvažnijih riječnih luka u bivšoj Jugoslaviji. Ova strateška pozicija je razlog zašto je Brčko pretrpio ogromno razaranje tokom rata. Kao rezultat teških borbi, grad je bio uništen i hrvatsko i bošnjačko stanovništvo je bilo proterano. Status Brčkog bio je toliko sporan da je tokom pregovora u Dejtonu o miru odlučeno da će grad ne samo biti dio oba entiteta Bosne i Hercegovine, već će dobiti i status posebnog mješovitog entiteta koji je formalno priznat kao distrikt.
Tokom rata, Brčko je bio centar crnog tržišta. Nakon rata, mirovnjaci su očistili područje i uskoro su trgovci počeli postavljati improvizovane prodavnice za prodaju svoje robe. Takozvana pijaac “Arizona” postala je zloglasno mjesto za neoporezovane trgovinske poslove gde je bilo moguće kupiti gotovo sve. Kao rezultat toga, privlačio je krijumčarenje i druge vrste kriminala, uključujući prostituciju. Procjenjuje se da je crno tržište 1996. godine činilo 98 odsto ekonomije distrikta.
Kako bi kontrolisali trgovinu, lokalna vlada i njeni međunarodni partneri izgradili su novo tržište, koje je postalo mjesto gde ljudi iz cijelog regiona kupuju i prodaju robu. Danas tržište ima preko 2.000 poslovnih jedinica, a procenjuje se da ga svakodnevno poseti između 5.000 i 6.000 ljudi. Oko 10 miliona evra poreza godišnje odlazi u državni budžet od prihoda sa “Arizone”, koja je postala najveće tržište u bivšoj Jugoslaviji. Ipak, Brčko ostaje jedan od najsiromašnijih regiona u zemlji; u decembru 2021. godine, prosječna mjesečna plata je iznosila 502 evra i najniža je u Bosni i Hercegovini.
Međutim, pretvaranje crnog tržišta za legalne robe u legalno tržište nije u potpunosti iskorijenio nezakonite aktivnosti u distriktu. Kriminalci su tražili druge prilike, prije svega krijumčarenje droge i ljudi, kao i krijumčarenje oružja i visokotarifnih proizvoda.
Geografija Brčkog čini ga ključnim čvorištem za krijumčarenje između Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Njegov položaj preko rijeke Save od Evropske unije čini ga privlačnim mjestom za krijumčarenje izvan regiona, uključujući i krijumčarenje migranata. Kriminalne grupe u Brčkom se bave međunarodnim kriminalnim aktivnostima sa grupama u dvije susjedne zemlje. U protekle dvije godine, nekoliko policijskih akcija je spriječilo krijumčarenje droge, oružja i migranata, uključujući kriminalne grupe koje djeluju multinacionalno.
Saradnja među kriminalcima, korupcija unutar policije
Kriminalci iz Hrvatske i Srbije poznati su po tome što ponekad prelaze granicu kako bi se sakrili u Brčkom. To ne znači da je Brčko uvijek mirno mjesto. Zbog kriminalnog miljea, bilo je nekoliko nasilnih incidenata, kako u smislu obračuna među kriminalcima, tako i oružanih pljački i napada.
Iako kriminalci relativno lako prolaze kroz region, kompleksan sistem vlasti u Bosni i Hercegovini – što se takođe odražava u policijskom i pravosudnom sistemu – ponekad ometa saradnju između policijskih službenika. Loša saradnja između kantonalne i federalne policije, kao i sa državnim agencijama u zajedničkim akcijama protiv kriminala, a da ne pominjemo i nedostatak dijeljenja podataka, ostavlja prostor za djelovanje kriminalnih grupa.
Korupcija takođe ometa borbu protiv organizovanog kriminala. Kriminalne grupe uspele su regrutovati policijske službenike iz Brčkog da lično učestvuju u krijumčarenju droge i švercu, kao i da štite i posreduju u predaji droge.
2018. godine, pomoćnik šefa kriminalističke policije Brčkog je uhapšen sa 1,1 kilogramom čistog kokaina, vrijednog 130.000 evra, u svom automobilu.
Kako bi se smanjile neregularnosti, u aprilu 2019. godine je šef policije privremeno suspendovao sedam policijskih službenika zbog sumnje da su počinili ozbiljne povrede službene dužnosti. Uskoro nakon toga, policajci su ponovno uhapšeni u području Distrikta Brčko, kao i pripadnici granične policije, zbog krivičnih djela korupcije i krijumčarenja migranata i droge.
Zapaža se da postoji toliko mnogo slučajeva korupcije u tako malom području, uprkos činjenici da policajci imaju bolje plate nego u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, imaju dobru opremu, dobijaju obuku i podršku od međunarodne zajednice i rade u novoj zgradi koja je koštala više od pet miliona evra.
Uprkos problemima organizovanog kriminala u regionu i korupciji unutar policijske službe, policija Brčka je sprovela nekoliko uspješnih operacija protiv krijumčarenja migranata, oružja i droge, posebno u saradnji sa kolegama iz Hrvatske, Njemačke i Austrije.
U policijskoj akciji pod nazivom “Cer” 2019. godine, uhapšeno je 17 osoba, uključujući dva bivša i jednog trenutnog policijskog službenika. Pronađena je velika količina narkotika namijenjenih za prodaju na ulici, i zaplijenjeno je oko tri kilograma droge. To uključuje marihuanu, speed i ekstazi vrijedan oko 20.000 evra, kao i pribor za pakovanje, oružje i mobilne telefone. Oduzeto je više od 8.000 evra u lokalnoj valuti.
Tokom policijske akcije pod nazivom “Bjegunac”, sprovedene u novembru 2021. godine, dvojica članova policije Brčka su bili dio organizovane kriminalne grupe koja je kupovala i prodavala drogu u Distriktu Brčko, kao i na području Bijeljine, Pelagićeva i Orašja. Tokom operacije, pronađen je oko kilogram marihuane, kao i malo više od stotinu grama kokaina.
Brčko ima mnoge od karakteristika koje su prisutne i u drugim žarištima organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu: privlačna lokacija za krijumčarenje, slabo upravljanje (u ovom slučaju pogoršano korupcijom) i ekonomska ranjivost.
On pati i od dodatnog hendikepa – zloupotrebe sredstava koja su očajnički potrebna za jačanje otpornosti civilnog društva. Na tako malom mjestu, svako zna svakoga, što otežava promjene. S druge strane, posvećeni pristup poštenih zvaničnika, osnažen podrškom međunarodne zajednice, može vrlo brzo napraviti veliku razliku.
Potrebni su veći napori kako bi se osnažilo civilno društvo i izgradile veze između civilnog društva i institucija vlade s integritetom kako bi se smanjio prostor za djelovanje kriminalnih grupa.
Prema riječima visokog policijskog službenika: “Svesni smo da imamo problema. Ali takođe smo posvećeni borbi protiv kriminala. Dugo vremena je korupcija u policiji ovde bila standard, ali sada se stvari mijenjaju”, rekao je. Globalna inicijativa
