BIJELJINA – Građani Bijeljine na dijelu dalekovodne mreža od Gojsovca i Novog Sela prema Etno selu Stanišići suočavaju se sa čestim nestankom električne energije. Problem je prisutan već 20 godina, kažu ugostitelji, koje ovo najviše pogađa.
Da struja nestaje jednom ili više puta sedmično u 21. vijeku trebalo bi biti nezamislivo. Međutim u Etno selu Stanišići i okolnim domaćinstvima, kako kažu stanovnici, to je uobičajna pojava. Jedina aleternativa su agregati koji mnogo koštaju, a još više troše.
Struja obično nestaje vikendima, kaže Milena Stanišić ugostitelj u Etno selu.
“Tako da svi agregati u danima kad imamo najviše gostiju i turista, moraju da budu uključeni, a i sami znate koliko agregati troše“, kaže ona.
Vlasnik Etno sela Stanišići Boris Stanišić kaže da agregati troše od 1.000 – 2.000 litara nafte.
“Nije to zanemarljivo i plus račune koje na mjesečnom nivou plaćam po 50-60.000 KM“.
Problem sa strujom je konstantan i malo je dana bez nekih prekida, dodao je.
Iz Elektro Bijeljine, navode da se preko pomenutog dalekovoda električnom energijom napaja više od 60 trafostanica koje su u vlasništvu krajnjih korisnika distributivne mreže i 2 trafostanice koje su u vlasništvu “Elektro-Bijeljine”.
“Većina krajnjih korisnika je izabrala opciju da samostalno održava elektroeneregetske objekte koji su priključeni na pomenuti dalekovod. Uvidom u zvaničnu evidenciju prekida u isporuci električnom energijom od 1.1.2023. do 22.6.2023. godine evidentirana su ukupno dva pogonska događaja koji su doveli do prekida isporuke električne energije u dane vikenda”, navodi se u odgovoru Elektro Bijeljine.
Pored pomenuta dva iz Elektro Bijeljine evidentirali su još 6 prekida u isporuci struje od početka godine, zbog, kako kažu, popravke kvarova i priključenja novih korisnika na mrežu. Sa druge strane, Stanišić upozorava da se nadležni moraju ozbiljnije pozabaviti ovim pitanjem, jer se nerijetko dešava da usred nestanka struje televizori ostaju bez signala, a telefoni bez mreže, dok ugostiteljski aparati doživljavaju udare i kvarove.
“Ja ne mogu da se žalim na tu instituciju, na tu kuću od nje praktično svi živimo, ali moraju nešto da preduzmu” , upozorava Stanišić.
A mnoga naselja u dijelu dalekovoda od Novog Sela prema Dijelovima, imaju isti problem, ali ne mogu priuštiti agregate, koji koštaju od 100.000 KM do 400.000 KM. Zato je krajnje vrijeme da se ozbiljnije pristupi rješavanju, upozorava Stanišić, dodajući da bi remont dalekovoda trebala biti banalna stvar u 21. vijeku.
RTVBN
