Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Hoće li banke morati otvoriti račune firmama sa „crne liste“?

    23. Juna 2025. — 15:37

    U Banjaluci na čekanju 400 zahtjeva za građevinske dozvole

    23. Juna 2025. — 14:53

    Stanislav Čađo na čelu Područne privredne komore Banjaluka

    23. Juna 2025. — 14:31

    Porodični biznis ministra Mitrovića raste uz pomoć države

    23. Juna 2025. — 12:25
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Francuska ponovo pokreće nuklearne elektrane

    23. Juna 2025. — 09:02

    Teheran odlučuje o zatvaranju Ormuskog moreuza

    23. Juna 2025. — 08:01

    Kako jedna zgrada godišnje upije 20 tona CO2

    22. Juna 2025. — 14:46

    Prekinuto istraživanje i vađenje nafte na jedinom nalazištu u BiH

    21. Juna 2025. — 10:04

    Prosječna neto plata u Srpskoj 1.549 maraka

    23. Juna 2025. — 13:51

    Uprava podržala preuzimanje „Krajinapetrola“, radnici i INA protiv

    23. Juna 2025. — 11:55

    Investitori u defanzivi, pala cijena zlata

    22. Juna 2025. — 16:47

    Svjetske berze pod pritiskom zbog krize na Bliskom istoku

    22. Juna 2025. — 13:36

    Investitori u defanzivi, pala cijena zlata

    22. Juna 2025. — 16:47

    Centralna banka BiH: Inflacija u drugom kvartalu 3,3 odsto

    21. Juna 2025. — 11:12

    Beogradski div velikom akvizicijom ulazi na sarajevsko tržište

    13. Juna 2025. — 08:12

    „Aktiva invest“ objavio ponudu za preuzimanje „Krajinapetrola“

    11. Juna 2025. — 12:38

    Njemačka želi carine na jeftine pakete iz Kine

    21. Juna 2025. — 16:26

    EU zabranila kineskim kompanijama učešće na tenderima za medicinsku opremu

    21. Juna 2025. — 13:13

    Proizvodi sa nula posto marže nevidljivi u marketima: Šulićeva kampanja više marketing nego pomoć građanima

    20. Juna 2025. — 14:04

    Potrošačka korpa dostigla 3.178 KM

    15. Juna 2025. — 11:30

    Basnoslovne cijene smanjile broj turista u Hrvatskoj

    23. Juna 2025. — 16:35

    Grčka uvodi novi namet za goste od 1. jula

    21. Juna 2025. — 15:20

    Koliko zarade sezonci u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Grčkoj

    18. Juna 2025. — 09:31

    Hrvatska gubi turiste zbog previsokih cijena

    17. Juna 2025. — 15:38

    Francuska ponovo pokreće nuklearne elektrane

    23. Juna 2025. — 09:02

    Teheran odlučuje o zatvaranju Ormuskog moreuza

    23. Juna 2025. — 08:01

    Kako jedna zgrada godišnje upije 20 tona CO2

    22. Juna 2025. — 14:46

    Izvoz iz BiH procentualno raste više od uvoza

    21. Juna 2025. — 14:19
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    SAD: Svakog dana 1000 novih milionera

    19. Juna 2025. — 09:50

    Italija zabranjuje mobilne telefone srednjoškolcima

    17. Juna 2025. — 09:59

    Gradi se najveće plutajuće naselje u Evropi

    16. Juna 2025. — 08:02

    Organsko povrće na vodi i bez grama hemije

    14. Juna 2025. — 12:50

    Francuska ponovo pokreće nuklearne elektrane

    23. Juna 2025. — 09:02

    Teheran odlučuje o zatvaranju Ormuskog moreuza

    23. Juna 2025. — 08:01

    One su same stvorile svoje bogatstvo: Ovo su najbogatije žene svijeta

    22. Juna 2025. — 15:38

    Kako jedna zgrada godišnje upije 20 tona CO2

    22. Juna 2025. — 14:46
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Kriminalizacija klevete u Srpskoj: Dodikov zakon za disciplinovanje medija i građana

Kriminalizacija klevete u Srpskoj: Dodikov zakon za disciplinovanje medija i građana

Darko MomićDarko Momić4. Marta 2023. — 14:25Nema komentara7 minuta čitanja

BANJA LUKA – Vlada Republike Srpske usvojila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Republike Srpske, kojim se uvode nova krivična djela protiv časti i ugleda, odnosno krivično djelo uvrede i klevete. Novčane kazne za navedena krivična djela kretat će se u rasponu od 5 pa do 100 hiljada KM.

Glavni argument u prethodnim mjesecima vlasti u Republici Srpskoj bio je da takva zakonska rješenja postoje u zemljama Evropske unije, te da BiH samo slijedi te trendove.

Kada bi pravosudni sistem u BiH slijedio prakse i rad tužilaštava i sudova u Evropskoj uniji, ova teza možda bi u nekoj mjeri imala uporište.

Ali, u ovom trenutku BiH je najkorumpiranija zemlja u regiji, čemu u velikoj mjeri doprinosi upravo pravosuđe. Porediti domaća i evropska tužilaštva, njihov rad i odluke, sasvim je neodrživo.

O tome u svojoj analizi da li BiH treba ovakvu zakonsku praksu piše i Dejan Lučka, pravnik i direktor Banjalučkog centra za ljudska prava.

“Zbog kontroverznih presuda, lošeg tužilačkog rada i čestih afera u pravosuđu, građani nemaju povjerenje u pravosudne organe, jer smatraju da su oni pod uticajem druge grane vlasti, stranaka, biznismena ili nekoga četvrtog. Devalviranje osjećaja da se u BiH može dobiti pravedna presuda u bilo kom postupku (građanskom, krivičnom ili upravnom) dovela je do toga da sve manje ljudi smatra da je sudska vlast nezavisna. Nažalost, to nije samo osjećaj građana u BiH, nego i rezultat mnogih istraživanja i analiza (poput onih od Transparency Internationala, OSCE-a, USAID-a i dr.) ali i fakt koji je teško pobiti”, smatra Lučka.

“Možemo samo da zamislimo do kakvih bismo situacija dolazili kada bi neko ko se nalazi u sistemu vlasti tražio od tužioca da procesuira određenog novinara ili drugog građanina za klevetu, zbog pisanja koje je bilo usmjereno na kritiku vlasti, njegovog postupanja i otkrivanje malverzacija. Ne sumnjam, iako standardi ljudskih prava nalažu drugačije, da bi se našao prostor da se novinar/građanin osudi za klevetu i za primjer strpa iza rešetaka”, navodi u svojoj analizi.

Lučka detaljno obrazlaže kakva je sudska praksa u Evropskoj uniji, i navodi da Međunarodni standardi ljudskih prava stoje na fundamentu koji kaže da kleveta u okviru krivičnog zakona predstavlja ozbiljnu opasnost slobodi izražavanja, najviše zbog samih kazni koje mogu biti izrečene:

Instrumenti za zaštitu ljudskih prava, kao što su Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Evropska konvencija) propisuju da svako ima pravo na slobodu izražavanja.

Navodi da postoje ograničenja ali da i ona moraju biti strogo utvrđena zakonom.

Zakoni o lažima i klevetama donose se da se popravi atmosfera u kojoj se nalazimo. Ovi zakoni bit će rigorozni – najavio je Milorad Dodik u novembru prošle godine.

“Nije problem da govorite istinu i svakome treba omogućiti da govori istinu, ali ova količina laži, podmetanja i izmišljanja u javnom prostoru totalno je zgadilo i mentalno opteretilo značajan dio stanovništva i to je na kraju nešto što je došlo sa strane. Ali na toj strani tamo imaju zakoni koji to zabranjuju, a nama nisu dali prije nekoliko godina da to uvedemo, ove godine ćemo to uraditi, veoma brzo ćemo to uraditi, neka se buni ko god hoće”, zaprijetio je.

Ironično, ali ukoliko se nacrt usvoji pravosuđe bi među prvima trebalo njega krivično goniti zbog brojnih uvreda izrečenih na račun novinara, te domaćih i međunarodnih zvaničnika.

Ograničenja postoje u EU, slaže se i Anida Sokol, istraživačica Mediacentra, ali su dozvoljena za nacionalnu sigurnost, javni red, ugled i slično. Postavlja se pitanje ko je taj ko će u Republici Srpskoj i BiH procjenjivati šta je javni interes i nacionalna sigurnost.

Novinari Žurnala u prethodnim godinama bili su u sitiuacijama kada je čak i previsok telefonski račun u jednom ministarstvu proglašavan nacionalnom sigurnošću, pa institucije nisu željele dati informaciju ko ga je napravio.

Anida Sokol opširno se bavila temom kriminalizacije klevete u svojim tekstovima. Kaže da je ipak, kada je Milorad Dodik u novembru prošle godine najavio novi set zakona koji uključuje i kriminalizaciju klevete, medijska zajednica smatrala da je to nemoguće u 21. vijeku. Pogotovo s obzirom da to da je kleveta dekriminalizovana prije više od 20 godina.

“Sve preporuke na nivou UN-a, međunarodne zajednice, sve konvencije idu na to da je neophodno u onim državama gdje je kleveta i dalje kriminalizovana da se dekriminalizuje. I praksa i preporuke Evropskog suda za ljudska prava nalažu da zatvorske kazne nikada nisu opravdane u slučajevima klevete. A time su se pravdali Milorad Dodik i Milan Tegeltija kada su navodili da je u pojedinim evropskim državama kleveta i dalje dio krivičnih zakona. I ako je dio krivičnih zakona, zatvorska kazna nikada nije opravdana”, kaže ona za Žurnal.

Kako navodi Dejan Lučka, u Krivičnom zakoniku Republike Srpske iz 2000. godine kleveta je bila definisana kao krivično djelo u dijelu zakonika u kome su se definisala krivična djela protiv časti i ugleda i njome se štitila upravo čast i ugled građana.

Prema tadašnjem zakonu, novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci kažnjavao se onaj ko za drugog iznosi, dakle prvi put javno saopšti, ili pronosi, odnosno širi dalje, nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugledu:

“Teži oblik ovog krivičnog djela je postojao ukoliko je kleveta bila učinjena putem štampe, radija, televizije ili drugih sredstava javnog informisanja ili na javnom skupu. Učinilac bi u tom slučaju bio kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Međutim, ako je ono što se neistinito iznosi ili prenosi bilo takvog značaja da je dovelo do teških posljedica za oštećenog, učinilac se mogao kazniti zatvorom do dvije godine. Ove odredbe su brisane već naredne godine, kako je u primjenu trebalo da uđe Zakon o zaštiti od klevete”, navodi Lučka.

Nacrt predviđa da će kleveta biti kažnjavana novčano, ali visina propisanih kazni svjedoči da se radi o potpunom suzbijanju izražavanja i slobode medija u RS.

Član koji precizira da će onaj ko uvrijedi drugoga biti kažnjen ogromnom novčanom kaznom, imat će značajan uticaj na novinare, smatra Anida Sokol i kaže:

“Naročito u Republici Srpskoj, gdje je visok nivo samocenzure među novinarima. Istraživanja govore da se samocenzurišu upravo iz straha da će to dovesti do posljedica. Iako je kleveta dekriminalizovana, ti sporovi se koriste za uticaj na slobodu izražavanja. Kod nas je i ogroman broj političara koji tuže novinare. Određeni mediji stalno dobijaju tužbe, a zamislite tek sada kako će se koristiti jer su zakoni onih koji tuže na strani vlasti. Oni štite osobe na vlasti a ne novinare i novinarke. Također, ovo može uticati i na građane u RS, jer ako bilo šta iznesete na društvenoj mreži, naprimjer, može se desiti da vas krivično gone i kazne”.

Upravni odbor BH novinara upozorava da proces kriminalizacije klevete koji su pokrenule vlasti u Republici Srpskoj predstavlja otvoreno gušenje slobode medija i nezavisnog, istraživačkog novinarstva u tom entitetu.

Činjenica da su vlasti RS odlučile kroz izmjene postojećeg zakona odrediti čak i visinu novčanih kazni za klevetu, te da su predviđene kazne znatno veće od iznosa koje su sudovi u BiH do sada presuđivali po tužbama za klevetu, predstavlja ništa drugo do institucionalni pokušaj zastrašivanja novinara i medija, posebno onih koji kritički pišu o potezima vlasti, gušenje slobode medija i uvođenje (auto)cenzure:

“Naglašavamo da pojedini političari iz Federacije BiH također podržavaju kriminalizaciju klevete i za očekivati je da ukoliko Republika Srpska usvoji pomenute izmjene i dopune Krivičnog zakona, isto će se desiti i u Federaciji BiH. Još jednom podsjećamo da je u svom izvještaju za 2022. godinu Evropska komisija od bh. vlasti zatražila da garantuju slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara/ki kao jedan od temeljnih uslova na putu ka članstvo u Evropskoj uniji”.

Nacrt zakona sada ide u javnu raspravu, što znači da postoji još mogućnosti da se zaustavi ponovna kriminalizacija klevete. U suprotnom, sasvim je jasno da će u ovim slučajevima upravo vlastima biti ostavljen ogroman prostor za zloupotrebe, progon neistomišljenika i disciplinovanje novinara i građana.žurnal.info

Anida Sokol dejan lučka kleveta krivični zakonik rs milorad dodik
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakMiškovićeva kompanija u Sarajevu gomila gubitke
Sljedeći članak Godišnji prihod Tvitera opao za 40 odsto

Povezani članci

NOVOSTI 01 minuta čitanja

Dodik: Postoje jasne indicije da se u “Šumama RS” stvorila organizovana banda

Capital teme 12 minute čitanja

Saznajemo: Dodik pomilovao Mirka Stojčinovića i Mladena Gajića

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Hoće li banke morati otvoriti račune firmama sa „crne liste“?

23. Juna 2025. — 15:3703 minute čitanja

Inicijativa kompanije “Invictus Technology Group” naći će se pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS.

U Banjaluci na čekanju 400 zahtjeva za građevinske dozvole

23. Juna 2025. — 14:53

Stanislav Čađo na čelu Područne privredne komore Banjaluka

23. Juna 2025. — 14:31

Porodični biznis ministra Mitrovića raste uz pomoć države

23. Juna 2025. — 12:25

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti