SARAJEVO – Direktne strane investicije u BiH u prva tri kvartala lani iznosile su 840,8 miliona KM /429,9 miliona evra/ i manje su za 26,6 odsto nego u istom periodu godinu ranije, što je očekivano imajući u vidu sukobe u Ukrajini, energetsku krizu u svijetu i rast cijena, izjavila je Srni direktor Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH /Fipa/ Milica Marković.
Markovićeva je navela da je riječ o preliminarnim podacima Centralne banke BiH koji su podložni naknadnim revizijama, te da se svaki poremećaj na tržištu EU automatski reflektuje na privredu BiH, naglašavajući da su tu svakako i slabosti poslovnog ambijenta u BiH i trenutne ekonomske situacije u zemlji.
Prema njenim riječima, u prvom polugodištu lani najviše direktnih stranih investicijama, i to 232,3 miliona KM registrovano je u finansijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i penzijskih fondova, zatim u trgovini na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, 133 miliona KM.
Markovićeva je navela da su direktne strane investicije u proizvodnju baznih metala iznosile 129,5 miliona KM, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji 124,3 miliona KM, te trgovini na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, 69,8 miliona KM.
Govoreći o grinfild investicijama u BiH, ona je istakla da je jedan od značajnijih projekat “Fojt hidro Bosnia” /Voith Hydro Bosnia/ Lukavac – njemačka investicija od 22,6 miliona KM, te vjetroelektrana “Ivovik” čija ukupna investicija u prošloj godini iznosi 85 miliona evra s tim što će do juna, kada se očekuje okončanje ovog projekta, ukupan uložen iznos biti 130 miliona evra.
Prema njenim riječima, multinacionalna kompanija “Suzlon vind enerdži” /Suzlon Wind Energy/ realizuje projekat izgradnje vjetroelektrane Ivan Sedlo, sestrinske firme “Asta Bosna” iz Cazina i fabrika za proizvodnju komponenata za prenos energije “ASTA” /ASTA Energy Transmission Components/ iz Austrije uložile su u Cazinu oko 12 miliona evra u proizvodnju.
“Što se tiče ove vrste ulaganja, u praksi je najteže realizovati grinfild investiciju koja podrazumijeva izgradnju i otvaranje potpuno novog preduzeća. Izgradnja podrazumijeva kupovinu zemljišta, dobijanje građevinske dozvole, uz sve ostale administrativne procedure, a svjedoci smo da se na dobijanje dozvole u BiH čeka duže nego što bi trebalo”, istakla je Markovićeva i dodala da ovo nije slučaj samo u BiH, nego i u susjednim zemljama.
Prema njenim riječima, ako se odluče pokrenuti ovu vrstu investicije u BiH, investitori se moraju naoružati strpljenjem, a poznato je da je za svakog investitora vrijeme novac i da ga neće trošiti na sporu administraciju u zemlji.
“Jedna država najviše koristi ima upravo iz grinfild investicija, posebno ako se investira u proizvodnju. Riječ je o lančanom efektu ovakve investicije na lokalnu privredu i one su stoga najpoželjnije, posebno u proizvodnji”, naglasila je Markovićeva.
Ona smatra da je neophodno što više raditi na unapređenju privrednih prilika i uslova u zemlji, poboljšanju privrednog ambijenta koje podrazumijeva sprovođenje potrebnih reformi koje predstavljaju prepreke domaćim i stranim investitorima za njihovo širenje i poslovanje u većem obimu.
“Tek nakon sprovođenja potrebnih reformi možemo se nadati većem dolasku stranih investitora, a to se neće desiti preko noći. Potrebno je mnogo vremena da se u praksi primijene promjene, jer se mnogo lakše izglasavaju promjene nego što se realizuju na terenu. Strani investitori će dolaziti u većoj mjeri u našu zemlju tek kada poslovni ambijent bude atraktivniji za njihova ulaganja”, upozorila je Markovićeva.
Ona je navela da je BiH, prema podacima Konferencije UN o trgovini i razvoju /UNCTAD/, a prema ukupno registovanom stanju direktnih stranih investicija na kraju 2021. godine, na trećem mjestu iza Srbije i Albanije u okviru grupe zemalja zapadnog Balkana ili peta na listi zemalja regiona, ako se uvrste Hrvatska i Slovenija.
“Od zemalja regiona, po ukupnom prilivu stranih investicija u decembru 2021, prednjače Srbija sa 52,775 miliona dolara, Hrvatska sa 38,898 miliona dolara i Slovenija sa 20,043 miliona dolara, a slijede Albanija sa 10,074 miliona dolara, BiH sa 9,474 miliona dolara, Sjeverna Makedonija sa 7,248 miliona dolara i Crna Gora sa 6,361 milion dolara”, rekla je Markovićeva.
Ona kaže da, za razliku od BiH, Srbija između ostalog nudi značajne podsticaje za investitore, što uveliko doprinosi prilivu stranih ulaganja u toj zemlji.
“Ako pogledamo izvještaj `Duing biznisa`, možemo vidjeti da je po pitanju lakoće poslovanja u zemljama regiona, BiH pozicionirana niže na ljestvici u odnosu na većinu tih zemalja. Lakoća poslovanja je jedan od preduslova za privlačenje stranog kapitala. Tu su i ustavno uređenje zemlje i zakonska rješenja na različitim nivoima vlasti, što BiH čini kompleksnijom za poslovanje”, navela je Markovićeva.
Govoreći o problemima sa kojima su suočavaju investitori u BiH proteklih godina, ona je rekla da se oni odnose na sporost sudova kod naplate potraživanja, poreske procedure /rokovi, dokumentacija/, neriješena vlasnička pitanja, neuređene zemljišne knjige /osim za određen broj opština/, izdavanje saglasnosti /vodne, elektroenergetske, infrastrukturne/.
Prema njenim riječima, investitori se žale i na korupciju i postojanje sive ekonomije, odnosno nelojalne konkurencije, visoku stopu doprinosa na plate, komplikovane administrativne procedure, mnoga pitanja vezana za porez na dodatnu vrijednost /PDV/, komplikovane izvozne i uvozne carinske procedure, dugotrajne procedure za izdavanje radnih i boravišnih dozvola, pitanje inspekcija i drugo.
Kada je riječ o radu Fipe u ovoj godini, Markovićeva je rekla da planiraju pokrenuti još jednu programsku aktivnost, odnosno predinvesticionu podršku stranim investitorima.
Ona je pojasnila da bi se te aktivnosti ogledale u ispitivanju tržišta, analizi mogućnosti za ulaganje, održavanju kontakata sa predlagačima projekata, ali i sa nadležnim institucijama s ciljem omogućavanja olakšanog ishodovanja dozvola, kao i u pomoći i savjetu tokom procesa registracije kompanije.
“Cijenimo da bismo ovom aktivnošću olakšali i pomogli stranim investitorima da se odluče da ostanu u BiH, a ne da idu u neku drugu zemlju u okruženju. Takođe, da uz našu podršku lakše razriješe sve zahtjeve koje naša administracija nalaže u fazi registracije i početka realizacije investicije”, zaključila je Markovićeva.Srna
