LONDON – Cijene nafte na svjetskim tržištima oštro su pale i prošle sedmice, druge zaredom, jer usporavanje rasta najvećih svjetskih ekonomija vodi u slabljenje potražnje za energentima.
Cijena barela na londonskom tržištu potonula je prošloe sedmice 8,7 odsto, na 87,62 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio gotovo 10 odsto, na 80,08 dolara.
Pad cijena posljedica je usporavanja rasta ekonomija jer zbog toga slabi i potražnja za naftom.
Trgovce najviše zabrinjava dalji rast broja zaraženih covidom-19 u Kini, što je potopilo nade da će najveći uvoznik nafte u svijetu u kratkom roku ukinuti sva korona ograničenja i tako doprinijeti rastu potražnje za energijom.
Prošle sedmice Peking i neki drugi veliki gradovi su izvijestili o najvećem broju novozaraženih od početka pandemije.
Zbog restriktivnih mjera protiv širenja virusa rast druge po veličini svjetske ekonomije već se duže vrijeme usporava.
Očekuje se i dalje usporavanje rasta američke privrede, s obzirom na to da tamošnja centralna banka Fed zbog visoke inflacije najavljuje dalje povećanje kamatnih stopa.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) ponovo je prošle sedmice snizila procjenu rasta globalne potražnje za naftom u 2022., po peti put od travnja, ističući covid-19 u Kini, visoku inflaciju i podizanje kamatnih stopa u velikim gospodarstvima.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) podigla je, pak, prognozu rasta potražnje u ovoj godini i podsjetila da 5. decembra na snagu stupa embargo EU-a na uvoz ruske nafte brodovima, što znači da treba naći zamjenu za oko 1,1 milion barela nafte dnevno.
Ipak, u 2023. rast potražnje trebali bi zakočiti nepovoljni ekonomski trendovi, procjenjuje IEA. SEEbiz
