Teroristi se preselili na internet da vrbuju i šire propagandu

BANJALUKA – Ekstremno-radikalne strukture u Bosni i Hercegovini u potpunosti su prepoznale ogroman potencijal, veliku prednost i korist masovnih medija i društvenih mreža, jer pružaju maksimalan učinak s minimalnim troškovima, uz malo tehničkog znanja i bez velike upotrebe vlastitih resursa.

Ovo se, između ostalog, navodi u Strategiji BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma, u kojoj kažu i da se pojedine društvene mreže, pored međusobnog komuniciranja i propagiranja radikalnih ideologija, intentzivno koriste za prikupljanje i razmjenu podataka i informacija za prikupljanje novčanih sredstava, vrbovanje, mobilizaciju i obučavanje novih članova, te medusobno umrežavanje i povezivanje.

Prema informacijama bezbjednosnih struktura, na našem govornom području postoji preko 300 portala i sajtova na kojima se širi ekstremistička propaganda, zbog čega se pojačala aktivnost policijskih struktura u periodu pandemije i nakon toga.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske su nam rekli da je u protekle dvije pandemijske godine uočeno je da većina ekstremista koristi priliku da plasira svoje radikalne ideje putem interneta.

“Internet je tako postao možda i najefikasnije sredstvo za širenje propagandnih poruka različitog sadržaja, pa i u kontekstu širenja i propagiranja ideja ekstremizma i terorizma”, rekli su nam u MUP-u.

Pripadnici ultrakonzervativnih religijskih struktura u BiH, kažu u MUP-u, okupljaju se u manje ili veće zatvorene zajednice i kroz propovjedi, suživot i sveukupno djelovanje učvršćuju svoju ideologiju, prave planove i preduzimaju aktivnosti na širenju radikalne ideologije.

“Ekstremističke grupe identifikovane u ranijem periodu. One nastavljaju da postoje. Radi se o grupama od par pojedinaca do nekoliko desetina. Pod pojačanim operativnim nadzorom nalazi se određeni broj lica za koje je procijenjeno da predstavljaju potencijalnu bezbjednosnu prijetnju po pitanju terorizma i ekstremizma. Oni su se vratili u BiH sa ratišta iz Sirije i Iraka, gdje su učestvovali u borbama na strani terorističkih organizacija”, rekli su u MUP-u.

U istraživanju Rebeke Medić za Sveučilište u Zagrebu pod imenom “Uticaj ISIL-ove propagande na žene sa Zapada” iz 2018. godine, posebno se ukazuje na problem širenja terorističke propagande putem interneta kao medija.

Grade “pozitivan imidž”

“Zahvaljujući modernim tehnologijama, prikazuje svoje političke ciljeve i pozitivan imidž naspram zapadnog. Najvažniji njihov cilj je privlačenje novih članova, uključujući i žene sa Zapada uz pomoć kojih bi zadržao, ali moguće i privukao nove borce”, navodi se u istraživanju.

Teroristima društvene mreže daju širok spektar mogućnosti koje ostvaruju zahvaljujući slobodi medija, stoga se danas sve više govori o e-teroristima.

“Oni koriste sve prednosti interneta kako bi ispunili svoje propagandističke namjere i vodili psihološki rat. Iskoristili su činjenicu da je strah uspješnije oružje nego moral. Shvatili su i da je nasilje ono što prodaje novine i povećava broj pogleda na internetu, te tako u virtuelnom društvu prevladava „privlačno upakovani sadizam”, piše Medić u istraživanju.

Spisak ekstremističkih portala

Stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević kaže da se u i oko BiH “vrti” 37 portala.

“Terorističke ideje najčešće se plasiraju preko zapadnjačkih platformi, kao što je Youtube, Tik-Tok i druge. Koriste i Telegram. Na našem jeziku su poznati Islam Bosna, Put vjernika, kao i Vijesti umeta, zabranjenog nakon otmice i ritualnog ubistva hrvatskog humanitarca Tomislava Salopeka, koji se vraća pod imenima Umet press, Umet monitor i drugi. Pokrivaju uglavnom BiH i Sandžak. List aktivne islamske omladine je zabranjen 2004. godine zbog veze sa napadom na SAD, a njihov portal Saff i dalje djeluje”, kaže Galijašević.

Postavlja se pitanje zašto države ne reaguju i blokiraju te portale i zabrane širenje ekstremističke ideologije, kaže Galijašević, te dodaje da je to zbog toga što dio vladajućih i bezbjednosnih struktura podržava njihovo postojanje i daje im podršku.

Galijašević kao primjer nepostupanja države navodi aktivni islamski portal Put vjernika čiji je vlasnik Nusret Imamović, koji je jasno i direktno izrazio svoju vjernost Al Kaidi i priznao učešće u njihovim akcijama. Ovaj portal, kaže, iako je registrovan na serverima u inostranstvu, BiH nije nikada zatamnila, a na njemu se možete informisati šta ko radi u Siriji ili Libiji, šta u BiH.

“Evropol ukazuje u svojim analizama da su ektremističke i terorističke aktivnosti pojačane u web prostoru. Već dvije godine se prati njihova aktivnosti i upozorava da se na oko 37 portala radi promocija ideja, kao i mobilizacija i finansiranje. Sigurno je da u ovom trenutku ne vidimo aktivnu ratnu prijetnju, ali postoji ona koja ima veze sa terorističkim akcijama”, kaže Galijašević.

Govori da ekstremisti u BiH nisu zaustavljeni u svojoj promociji ili finansiranju. Nijedna linija finansiranja terorističkih organizacija u BiH nije presječena, niti su tokovi novca zaustavljeni.

Medijsko opismenjavanje i transparentno vlasništvo

Generalni sekretar Udruženja BH novinari Borka Rudić ipak misli da su brojevi, u smislu da toliko portala podržava terorizam, predimenzionirani. Kaže da u medijskoj sceni BiH postoje etablirani i uticajni portali i koji prenose vrlo radikalne izjave političara i onda kroz komentare na te izjave dozvoljavaju širenje vrlo radikalnih stavova, prijetnji, govora mržnje, huškanja, uvreda na nacionalnoj osnovi. Rudić smatra da su za nas daleko opasniji političari i njihovh zagađivanje medijskog javnog prostora.

“Pitanje postojanja portala i njihovog naziva radikalni je vrlo klizav teren, ali time ja ne umanjujem mogućnost da su neki od njih osnovani sa tim ciljem. Udruženja novinara i medijske organizacije nisu bezbjednosne službe. Te službe bi trebalo da obavijeste novinarsku medijsku zajednicu od svojim saznanjima, a da bi mi onda, kroz svoje aktivnosti, medijsko opismenjavanje, borbu protiv lažnih vijesti i neprofesionalnog novinarstva, mogli da informišemo javnost kakve su namjere takvih portala”, kaže Rudić.

Drugi način borbe, kaže Rudić, kako bi se spriječilo da se ekstremisti infiltriraju u medijsku zajednicu, jeste da se usvoji zakon o transparentnom medijskom vlasništvu.

CAPITAL: Andrijana Pisarević