SARAJEVO – Šest zemalja Zapadnog Balkana suočava se sa novim ekonomskim izazovima uprkos neočekivano snažnom oporavku od recesije izazvane pandemijom COVID-19, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Ekonomija Bosne i Hercegovine se snažno oporavila u 2021. godini nakon ekonomske krize izazvane pandemijom, sa procijenjenim rastom od 7,1 procenta. Rast realnog BDP-a je vođen naglim skokom izvoza i snažnim rastom privatne potrošnje.
Međutim, kako navode uz Svjetske banke, očekuje se usporavanje rasta ekonomske aktivnosti u 2022. godini na 2,7 procenta, kako rat u Ukrajini bude uticao na trgovinsku razmjenu i dodatno povećao cijene energije i hrane.
„Neizvjesnost i uticaji rata u Ukrajini pojačavaju potrebu da vlasti u BiH ubrzaju strukturne reforme i vode obazrivu fiskalnu politiku kako bi ublažili povećane rizike, uz istovremeno nastojanje da kreiraju ekonomske prilike za svoje građane i postignu otporan oporavak nakon pandemije COVID-19“, rekao je šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Christopher Sheldon.
Rast BDP-a u ovom regionu dostigao je stopu od 7,4 procenta u 2021., nakon pada od 3,2 procenta u 2020. Ovaj povratak na putanju rasta bio je praćen otvaranjem velikog broja novih radnih mjesta, a potražnja za radnom snagom doprinijela je smanjenju siromaštva u svih šest zemalja Zapadnog Balkana.
Stopa zaposlenosti na Zapadnom Balkanu porasla je u 2021. na istorijski najviši nivo od 45,8 procenata, prvenstveno vođena oporavkom zaposlenosti u Srbiji i na Kosovu.
Glavni pokretač rasta bio je izuzetno snažan oporavak potrošnje, čemu su doprinijeli fiskalni podsticaji, oslobađanje potisnute potražnje i ublažavanjem ograničenja kretanja i putovanja.
Međutim, post-pandemijski oporavak prekinut je početkom rata u Ukrajini, čije se posljedice osjećaju širom ovog regiona. Prema sadašnjim projekcijama, u 2022. stopa rasta na Zapadnom Balkanu iznosiće 3,1 odsto.
„Uprkos snažnom oporavku od pandemije, Zapadni Balkan se sada suočava sa novim izazovima čiji uticaj dodatno otežava rat u Ukrajini, a među njima su rast cijena energije i hrane, visoka inflacija i usporavanje trgovinske razmjene i investicija“, rekla je direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan Linda Van Gelder.
Ekonomskim izgledima ovog regiona prijete ozbiljni negativni rizici. Širenje sukoba ili dugotrajan rat u Ukrajini mogli bi dodatno da otežaju globalnu trgovinu i dovedu do rasta cijena energije i hrane. Rizici refinansiranja mogu se javiti ukoliko se nastavi trend nepovoljnih uslova na inostranim finansijskim tržištima. Održivost javnog duga može postati razlog za brigu ako se već ograničeni fiskalni prostor dodatno suzi usljed odgovora javnih politika na više cijene energije i hrane uz povećanje troškova refinansiranja.
„U takvom okruženju, zemlje moraju da usmjere svoje javne politike na izgradnju otpornosti i sprovođenje strukturnih reformi u cilju podrške rastu i prevazilaženja kriza“, kaže viši ekonomista Svjetske banke i jedan od autora izvještaja Sanja Madžarević-Šujster.
Dodaje da će sa ograničenim fiskalnim prostorom, zemlje morati pažljivo da izvagaju troškove i koristi od preuzimanja novih finansijskih obaveza u cilju odgovora na više cijene energenata i hrane, pri čemu bi kao prioritet trebalo da postave potrebe najosjetljivijih domaćinstava.
U kontekstu energetske krize u Evropi, u izvještaju se predstavlja i procjena osetljivosti zemalja Zapadnog Balkana na udare izazvane rastom cijena energije, mjera koje države usvajaju radi ublažavanja njihovog uticaja i mogućih efekata krize na buduću zelenu energetsku tranziciju.
U izvještaju se navodi da na Zapadnom Balkanu ne može biti održivog rasta bez strukturnih reformi u cilju podizanja produktivnosti, jačanja konkurentnosti, ulaganja u ljudski kapital i unaprjeđenja upravljanja. U ovom neizvjesnom okruženju, ekonomski rast podstakle bi mjere za smanjenje regulatornih troškova za privredu, povećanje tržišne konkurencije, podrške učešću svih građana na tržištu rada i jačanje nezavisnosti javnih institucija.
CAPITAL