BANJALUKA – Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska i Federacija BiH jedine su u okruženju, a među rijetkima i u Evropi koje praktično još uvijek nisu reagovale na drastičan rast cijena osnovnih životnih namirnica, pad životnog standarda stanovništva i inflaciju koja bilježi decenijske rekorde.
Crna Gora od 1. januara ove godine povećala je minimalnu platu s 250 evra na 450 evra, s tim da je ukinula doprinose za zdravstvo i uvela neoporezivi dio zarade do 700 evra, istovremeno povećala porez za plate više od 1.000 evra s devet na 15 odsto. Takođe, usvojene su i izmjene i dopune Zakona o dječjoj i socijalnoj zaštiti kojima se predviđaju dječji dodaci za svu djecu do 18 godina, a sve ove mjere usmjerene su isključivo na zaštitu najsiromašnijih slojeva stanovništva.
Kao i Crna Gora, ali u mnogo većoj mjeri reagovala je i Srbija, koja je do sada građanima, posebno mladima i penzionerima, podijelila milijarde evra. Nedavno je završena isplata po 100 evra za više od milion mladih u Srbiji, a najavljeno je da će do jula mladi od 16 do 30 godina dobiti po još 100 evra. U ovoj sedmici počeće i isplata po malo više od 160 evra za sve penzionere u Srbiji koji su prošle godine u dva navrata dobili novac. Osim njima, Srbija je dijelila novac i ostalim građanima u nekoliko navrata, za šta je do sada potrošeno više od milijardu evra.
“Za tri dana kreće isplata po 20.000 dinara za penzionere, to je oko 34 milijarde dinara, čime pokazujemo da u vreme krize za koju nismo krivi, i energetske i inflatorne, želimo da pomognemo ljudima i da podstaknemo dodatnu potrošnju, da bismo naš ekonomski rast mogli da podignemo na još viši nivo, jer je to suština svega”, rekao je nedavno Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, čije vlasti su u cilju zaštite standarda stanovništva još ranije ograničile cijenu hljeba.
Mjere za zaštitu najsiromašnijih slojeva stanovništva zbog inflacije i činjenice da cijene osnovnih životnih namirnica, goriva i kućnih potrepština rastu praktično na dnevnom nivou, preduzela je i Hrvatska. Vlada Hrvatske u ponedjeljak je na telefonskoj sjednici donijela uredbu i odredila najviše cijene naftnih derivata, a razmatra se i prijedlog da država penzionerima s primanjima manjim od 4.000 kuna pomogne sa iznosom od 400 do 1.200 kuna.
Osim zemalja regiona, i evropske zemlje uglavnom su reagovale kako bi zaštitile standard stanovništva, koji je ugrožen posebno zbog rasta cijena energenata. Zanimljivo je da je u Evropi, recimo, rast cijena osnovnih životnih namirnica daleko manji nego u BiH, međutim rast cijena energenata je drastičan, što nije slučaj u BiH.
Austrija je najavila paket pomoći od 1,7 milijardi evra, a između ostalog sva domaćinstva dobiće po 150 evra zbog povećanja cijena energije. Belgija je smanjila PDV na električnu energiju s 21 na šest odsto, a svako domaćinstvo dobiće po 100 evra. Kao i Belgija i Kipar je smanjio PDV na račune za struju s 19 na pet odsto, dok je Grčka pomogla direktnim subvencijama građanima itd. Francuska je za subvencije za električnu energiju građanima i privredi do sada doznačila nekoliko milijardi evra, dok je
Poljska, recimo, otišla i korak dalje i od 1. februara ukinula PDV na hljeb, mliječne proizvode, meso i mesne prerađevine, a smanjila PDV na gorivo s 23 na osam odsto. Ukidanje ili smanjenje PDV-a drastično je snizilo cijene hrane pa tako, recimo, mediji prenose da kilogram narandži u Poljskoj košta 0,64 evra, a samo nekoliko kilometara dalje u Češkoj kilogram košta čak 2,06 evra.
Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kaže da država mora tražiti mjere koje će zaustaviti poskupljenja jer sve je poskupjelo – energija, roba široke potrošnje, materijali itd.
“Sada se već moramo ozbiljno zamisliti zato što je to postalo ubrzano i procenti su daleko veći. Napori privrednika da povećaju plate i zadrže radnike su obezvrijeđeni kroz ovu inflaciju i sada je pitanje da li su plate ovolike kolike jesu i da li su realno manje nego što su bile”, rekao je Ćorić, dodajući da treba ozbiljno i vrlo brzo reagovati jer će biti kasno ako se izgubi kontrola. On kaže da su povećanjem cijena i prilivi u budžetu daleko veći i jedan od načina je da se od tih više sredstava formiraju fondovi koji bi intervenisali u slučajevima gdje je neophodno.
“Država se mora odreći svojih prihoda”, rekao je Ćorić.
I Saša Stevanović, ekonomista, slaže se da država mora reagovati, istovremeno naglašavajući da je praksa mnogih zemalja takva da se protiv krize bori očuvanjem privatne potrošnje.
“Ako nam je inflacija uvozna, djelovanje mjerama kojima će se novac podijeliti ugroženim kategorijama stanovništva, licima starijim od 65 godina i mladima od 15 do 24 godine u vidu nekih stipendija za rad djelovaće pozitivno na privatnu potrošnju i kult rada, a stariji ljudi prepoznaće republiku da im pomaže kada je teško”, rekao je Stevanović ističući da je Srbija interesantan primjer.
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da će predložiti smanjenje stope PDV-a na brašno, ulje, šećer i ostale osnovne životne namirnice na 10 odsto te da je to jedna od mjera koja bi sigurno zauzdala povećanje cijena i ublažila udar inflacije na prodične budžete u cijeloj BiH.
“Diferencirana stopa PDV-a, uz ograničenje marži u maloprodaji, u ovom trenutku bi bio sasvim adekvatan odgovor na inflatorni udar. S obzirom na to da BiH ima najnižu stopu PDV-a u Evropi, smatramo da je vrijeme da se poveća PDV na luksuz, a da porezi na osnovne životne namirnice budu smanjeni”, rekao je Dodik. Nezavisne novine
