SARAJEVO – Pojedine države, prije svega one razvijene, razmatraju skraćivanje radne sedmice na četiri dana. Koliko je Bosna i Hercegovina daleko od ovoga?
U nekim zemljama su testirani učinci skraćenja radne sedmice, a među onima koje su to učinile je Island. Utvrđeno je da je to imalo pozitivne posljedice po ekonomiju u cijelosti. Kako je primijetio sagovornik Klix.ba ekonomista Igor Gavran, na dobitku su bili i radnici i firme.
Gavran je upitan pod kojim uslovima se skraćenje radne sedmice može desiti u Bosni i Hercegovini, odnosno da li je postizanje velike ekonomske razvijenosti uslov za to.
“Slažem se da se ovo pitanje razmatra samo u razvijenim državama. One imaju ekonomsku moć da razmišljaju o ovakvim eksperimentima. One imaju veliku produktivnost rada, dok u Bosni i Hercegovini nemamo toliko veliku produktivnost. Mi možemo kalkulisati brojem sati kako bismo vidjeli kako će to djelovati“, ocijenio je.
Pozitivne posljedice
Gavran je podsjetio da su razvijene zemlje prije svega testirale kako će uticati smanjivanje broja radnih sati, dok u Bosni i Hercegovini decenijama postoji isto radno vrijeme. To znači da je ostajao isti broj radnih dana, ali da se broj radnih sati tokom sedmice smanjivao sa npr. 40 na 32 sata.
“Primijećeno je da se povećava produktivnost radnika te da se time dobijaju i više motivisani radnici. Jednostavno imaju više energije te imaju bolju ravnotežu između slobodnog vremena i posla“, kazao je.
Ukazao je na to da se skraćivanjem radne sedmice manje troše energenti, što je ušteda za firmu. To je bitno utoliko više zbog poskupljenja energenata, prije svega struje.
Kao pozitivnu posljedicu je istakao i to da se stvaraju dodatna radna mjesta.
“Možete angažovati dodatne radnike koji će raditi tokom neiskorištenih sati. Time se otvara prostor za mlađe ljude koji će biti na praksi ili pola radnog vremena“, obrazložio je Gavran.
Poteškoće koje je koronavirus poništio
Podsjetio je da su prilikom ove promjene uočene poteškoće tokom izvršavanja kancelarijskih poslova. No, prema riječima sagovornika, pandemija koronavirusa je to promijenila. Pokazalo se da se kancelarijski poslovi mogu učinkovito raditi i od kuće.
Ponovio je da su promjene u organizaciji rada jedan od ključnih uslova za skraćivanje radne sedmice sa pet na četiri dana.
“Najbrže se ovako nešto može realizovati u uredskim poslovima gdje je radna etika nešto niža. Vi kad radite za mašinom, onda produktivnost zavisi od te mašine. Tu nema mnogo prostora za gubljenje vremena. U uredskim poslovima je mjerenje učinka vrlo teško i neprecizno. To se najčešće mjeri na osnovu toga koliko sati je neko prisutan u uredu. Efektivno se tu sedmično radi manje od 40 sati. Ako bi se posao bolje organizovao, onda bi se zaista vidjelo koliko se učinkovito radi i koliko je potrebno učinkovito raditi“, objasnio je.
Gavran je ukazao i na to da ovo skraćivanje može podstaći veću potrošnju, jer će ljudi jednostavno imati više vremena da troše. To bi doprinijelo i tome da sama država ima više prihoda. Klix