Piše: Srđan Bjelić
U posljednjih nekoliko godina, susrećemo se sa pojmom kirptovalute. Teško da prođe i jedan dan, a da u medijima ne čujemo barem nekoliko vijesti u vezi kriptovalute, finansijskim parametrima, uslovima i slično.
Na početku, veoma stidiljivo, samo u uskim krugovima IT profesionalaca, a vremenom je interes za kriptovalute i „blockchain“ tehnologiju naprosto eksplodirao. Rastom tržišta, pojavila se jedna potpuno nova industrija, koja donosi, prije svega, specijalizovane proizvode i usluge sa pretećim ekososistemom.
Šta su kriptovalute?
Najjednostavnije rečeno, kriptovalute su digitalna imovina u vidu digitalnih zapisa u „blokchain“ mrežama. Uopšteno, digitalna imovina je bilo koja imovina zapisana u digitalnom obliku.
Ukoliko posmatramo sa finansijskog aspekta, kriptovalute se mogu smatrati potpuno novim finansijskim instrumentom. Rast interesa investirora za ulaganje u digitalnu imovinu ove vrste, zasigurno je pokretač jednog novog oblika ekonomije, koji uključuje tzv. „rudarenje“ kriptovaluta, te razmjenu digitalnih dobara ali i informacija putem „klasičnih“ centralizovanih berzi.
U zadnje vrijeme i putem „DeFi“ (decentralized finance) platformi, kod kojih ne postoji centralni autoritet. Zasnivaju se na matematičkim algoritmima sa unaprijed programiranim pravilima i pametnim ugovorima.
Koliko je zapravo, Internet doprinio globalizaciji i slobodnom protoku svih vrsta informacija (elektronska pošta, vijesti, razgovori, video sadržaj …), pretpostavlja se da će u toj mjeri „blockchain“ i tehnologije zasnovane na njemu da doprinesu revoluciji u razmjeni finansijskih i ostalih vrsta informacija u kojem je tačnost, nepromjenjivost i autorizacija same informacije veoma bitna.
Ravnopravno utrkivanje velikih renomiranih tehnoloških korporacija kao što je Google, Amazon, Meta i ujedno velikog broja brzorastućih IT startap kompanija, donosi rapidan tehnološki progres i inovacija na polju IT tehnologija. Međutim, sa druge strane, integracija modernih i inovativnih tehnoloških sistema u relanom životu traži i uključivanje relevantnih tijela (države i administrativnog aparata), kako bi svim akterima razvoja, ponude ove vrste proizvoda, obezbijedili povoljne pravne, finansijske i tržišne uslove za rast i razvoj. Na taj način, fizičkim i pravnim licima ali i institucijama, obezbjeđuje se adekvatni zakonski okviri.
Regulativa u regionu?
Srbija je lider po pitanju pravne definicije kriptovaluta i blockchain tehnologija. Na snazi je važeći Zakon o digitalnoj imovini. Slovenija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija, takođe imaju usvojena određena rješenja koje domicilnim kompanijama omogućava razvijanje sopstvenih poslovnih rješenja, a njihovim građanima nesmetano učešće na tržištu. Međutim, kod nas u BiH, još uvijek ne postoji pravni okvir koji se specifično bavi novim tehnologijama, pa tako ni kriptovalute još uvijek nemaju svoj „lex specialis“ za razliku od navedenih zemalja u okruženju koje su se u najvećoj mjeri prilagodile zakonskim rješenjima Evropske Unije.
Ono što može da nas raduje je da i kod nas postoje inovativne kompanije koje se bave ovim segmentom tržišta, pa tako u Banjaluci već posluje berza kriptovaluta „BCX“ koja omogućuje kupovinu i prodaju kriptovaluta, a koja je uz digitalne novčanike za KM i najpopularnije kriptovalute, uvela i opciju instant slanja novca, te digitalnog plaćanja putem aplikacije „lova.ba“ koja korisniku omogućava da plati račun pomoću QR koda u KM ili u kriptovalutama na sve većem broju prodajnih mjesta.
Nadamo se da ćemo u doglednoj budućnosti, imati što veći broj ovakvih inovativnih kompanija, koje će nas približiti svjetskim trendovima i omogućiti nam digitalnu transformaciju društva u cjelini.
Srđan Bjelić je Rukovodilac Sektora za prodaju poslovnih rješenja u kompaniji Mtel a.d. Banjaluka. Učestvovao je u realizaciji i implementaciji više stotina telekomunikacionih i ICT projekata u privatnom i javnom sektoru BIH. Autor je prve mobilne aplikacije “Nikolaj” za pretragu Svetinja SPC na području zemalja bivše Jugoslavije.