BANJALUKA – Zagađenje sumpor-dioksidom (SO2) iz termoelektrana u Bosni i Hercegovini se povećalo tokom 2020. godine, uprkos investicijama u odsumporavanje u termoelektrani „Ugljevik“.
Novi izvještaj mreže CEE Bankwatch-a i Centar za Istraživanje energetike i čist vazduh (CREA), u saradnji sa Centrom za ekologiju i energiju i Centrom za životnu sredinu, pokazuje da je u 2020. godini ukupna emisija SO2 iz termoelektrana na zapadnom Balkanu bila je 2,5 puta veća od ukupne emisije svih termoelektrana u EU.
Najveći prestupnik emisija sumpor dioksida u regiji je termoelektrana „Ugljevik“ čije emisije premašuju zbir ograničenja za sve četiri države regiona koji imaju nacionalni planovi za smanjenje emisije, dok je „Kakanj 7“ emitovao 15 puta više SO2 u odnosu na dozvoljeno.
Dodatno, termoelektrana „Gacko“ je najveći prestupnik emisija lebdećih čestica, emitujući pet puta više od dozvoljenog.
Zdravstveni modeli pokazuju da je, od 2018. do 2020. godine, skoro 19.000 smrtnih slučajeva povezano sa emisijama iz termoelektrana na ugalj na zapadnom Balkanu.
„Iz priloženih rezultata vidi se sva besmislenost oko postrojenja za odsumporavanje u RITE „Ugljevik“. Uloženo je previše novca i vremena da bi ovo postrojenje tek povremeno i pro-forme radi – neko se ovdje igra sa parama i ljudskim životima, ali niko i dalje ne odgovara”, kaže Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu.
Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju ističe da je krajnje vrijeme da se političari u BiH uozbilje, prestanu trošiti vrijeme i novac na bajke o zamjenskim blokovima i počnu ispunjavati preuzete međunarodne obaveze.
„Prioritet bi im trebao biti zaštita zdravlja građana BiH, a ne politički populizam i tenderi”, smatra Žiško.
Zemlje zapadnog Balkana od 2018. imaju obavezu smanjiti emisije iz termoelektrana u skladu sa EU Direktivom o velikim ložištima. Međutim, u 2020. godini su termoelektrane u BIH obuhvaćene Nacionalnim planom za smanjenje emisije emitovale čak deset puta više sumpor-dioksida nego što je dozvoljeno – 220.411 tona, dok su dozvoljene emisije bile 22.195 tona.
„Za elektrane koje se ne mogu odmah zatvoriti, vlade moraju ograničiti broj radni sati dok se ne ispune standardi emisija, kako bi se spasili životi. Paralelno s tim, hitno se mora pojačati ulaganja u mjere energetske efikasnosti i održive oblike obnovljive izvore energije, a zajedno sa svim relevantnim akterima, posebno pogođenim zajednicama, potrebno je izraditi planove za pravednu tranziciju za radnika i zajednica“, kazao je Davor Pehčevski iz mreže CEE Bankwatch.
U Izvještaju su date i preporuke institucijama zemalja u regiji.
Ove godine je Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo postupak protiv BIH, Crne Gore, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije zbog kršenja EU Direktive o velikim ložištima.
“Vlade zapadnog Balkana ne mogu sanjati o članstvu u EU i izvoziti električnu energiju u EU zanemarujući pravila o kontroli zagađenja. Vlade zapadnog Balkana koje to još nisu učinile, poput u BIH, moraju odrediti datum hitnog ukidanja uglja”, dodala je Ioana Ciuta iz mreže CEE Bankwatch.
Podsjećamo, portal CAPITAL je navode iz izvještaja objavio i prošle godine u tekstovima „TE „Gacko“ druga u regiji po zagađenju vazduha sitnim česticama“ i „TE „Ugljevik“ zagađuje više nego sve njemačke termoelektrane zajedno“.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Nasjedate na šuplju priču iz EU da nas potpuno oslabe, poziciju naše države…ništa drugo.
Da se zatvore termoelektrane pa da uvozimo skupu struju. I ovako stanovništvo nema sredstava da normalno živi te ako se ugase termoelektrane te poskupi energija umiraće desetine puta više stanovnika zbog neadekvatnih uslova života uslijed preskupe energije koju naše stanovništvo ne može platiti sa sadašnjim primanjima. Poskupljuje plin i ostali energenti još ukunimo i termoelektrane te ako moramo uvoziti struju, zatvoriće se mnogi proizvodni pogoni. Smanjiće se broj zaposlenih. Ogromne negativne posledice po stanovništvo na ovim prostorima bile bi ako zatvorimo termoelektrane. EU nemože očekivati da sami sebi pucamo u glavu.
Mislim da je riješenje energije zastarilo. Ako smo bili manje razvijeni i znali o zagađivanju 70-tih godina, ne znaći da danas ne možemo bolje. Sporo trovanje i zagađivanje naroda i okoliša ne zvuči dobro. Bosna ima prirodna bogatstva kao planinske rijeke, planine i sunce a samim tim i izvor čiste energije. Uz suradnju sa institucijama za okoliš, to se može i mora bolje radit i naći bolja riješenja za proizvodnju energije.
EU podpomaže i ekonomski takve napore i inicijative.